Poliartralgija

Uzroci višezglobnih bolova mogu biti artritične, ali i vanzglobne (npr. polymyalgia rheumatica, fibromyalgia) prirode. Artritis može biti upalni ili neupalni (npr. u sklopu artroze). Upalni artritis zahvaća samo periferne ili i periferne i aksijalne zglobove. Ako su u pitanju ≤4 zgloba, naziva se oligo– ili pauciartikularni artritis, a zahvaćanje >4 zgloba naziva se poliartikularnim. Svaki od tih oblika ima svoje osobitosti (TBL. 31–3).

TABLICA 31–3

ČEŠĆI UZROCI POLIARTRITISA

Periferni poliartikularni

RA

SLE

Virusni artritis

Serumska bolest

Psorijatični artritis

Periferni oligoartikularni

Behçetova bolest

Enteropatski artritis

Infekcijski endokarditis

Giht (ili pseudogiht)

Psorijatični artritis

Reaktivni artritis

Reumatska vrućica

Artritis u sklopu Lymeske borelioze

Periferni i aksijalni poliartritis

Ankilozni spondilitis

Enteropatski artritis

Psorijatični artritis

Reaktivni artritis

Artritis je često prolazan i povlači se bez postavljene dijagnoze ili ne zadovoljava kriterije ni jedne reumatske bolesti. Tada se postavlja provizorna dijagnoza kako bi se opravdala terapija. Kod svih nejasnih i netipičnih stanja treba misliti na sustavnu bolest.

Obrada

Najkorisniji su klinički podaci, osobito anamneza.

Anamneza: Lokalizacija simptoma može otkriti potječe li bol iz zglobova ili iz drugih struktura, poput kostiju, tetiva, mišića i ostalih mekih tkiva ili živaca. Na upalnu prirodu artritisa upućuje izrazito jutarnje zakočenje, netraumatski otok zglobova te vrućica ili mršavljenje. Difuzne, nejasne i nekonzistentne boli mogu uputiti na fibromialgiju ili na funkcijske smetnje.

TABLICA 31–4

PROMJENE ŠAKE U REUMATOIDNOM ARTRITISU I U ARTROZI

OSOBINA

REUMATOIDNI ARTRITIS

ARTROZA

Ishodište otoka

Sinovija, kapsula, meka tkiva; kost tek u kasnim fazama

Kost s nepravilnim izraslinama; ponekad mekane ciste

Bol

Gotovo uvijek

Blaga ili izočna, osim ponekad pri akutnom nastupu

Distalni interfalangealni zglobovi

Rijetko, osim palca

Skoro uvijek

Proksimalni interfalangealni zglobovi

Gotovo uvijek

Često

Metakarpofalangealni zglobovi

Gotovo uvijek

Rijetko

Zahvaćanje zapešća

Često

Rijetko, osim metakarpokarpalnog zgloba baze palca

Prema Bilka PJ. Physical examination of the arthritic patient. Bull Rheum Dis 1970;20:596–9, s dopuštenjem The Arthritis Foundation.

Lumbalna bol s artritisom ukazuje na spondiloartropatiju, npr. ankilozantni spondilitis. Upala s uretralnim ili probavnim simptomima govori za reaktivni artritis. Recidivirajući proljevi i abdominalni bolovi pobuđuju sumnju na artritis u sklopu upalne bolesti crijeva.

Fizikalni pregled: Vrućica, mršavljenje ili osip znadu odražavati sustavnu reumatsku ili nereumatsku bolest. Prvo valja odrediti je li doista riječ o zglobnom problemu te da li je artropatija upalne prirode. Kronični artritis zna ograničiti ne samo aktivne, već i pasivne kretnje zgloba.

Periartikularne promjene pomažu u diferenciranju. Primjerice, prateći tendinitis je čest uz gonokokni artritis, RA i druge sistemske bolesti, a koštana bol je izrazita pri drepanocitozi ili hipertrofičnoj pulmonalnoj osteoartropatiji. Druge vanzglobne promjene mogu također ukazivati na određeni oblik artritisa (npr. tofi kod gihta, reumatoidni čvorići u RA).

Pregled ruku olakšava diferenciranje artropatija; glavne razlike između artroze i RA donosi TBL. 31–4. Deformitete u vidu labuđeg vrata ili zapućka (fr. boutonniere) uzrokuje RA. Zahvaćanje distalnih interfalangealnih zglobova s foveolacijom susjednih noktiju i blago asimetričnim promjenama drugih zglobova upućuje na psorijatični artritis. Asimetrične promjene prstiju vide se uz reaktivni artritis, dok asimetrične promjene distalnih interfalangealnih zglobova uz tofe govore za giht. Zadebljanja kože uz fleksijske kontrakture znaci su sklerodermije. Raynaudov fenomen isto upućuje na sklerodermiju, na SLE ili na miješanu bolest veziva. Batićasti prsti uz osjetljivost distalnog radijusa i ulne zbog periostitisa vide se kod hipertrofične osteoartropatije. Ranjive i bolne šake s malo objektivnih promjena česte su uz SLE i nešto rjeđe uz dermatomiozitis, premda se tu zna javiti i sinovitis sličan RA. Eksfolijativni eritem na ekstenzornim stranama zglobova, navlastito na izbočinama šaka, ukazuju na dermatomiozitis.

Pretrage: Ako se kliničkim pregledom ne može postaviti specifična dijagnoza, u razlučivanju upalne etiologije može pomoći određivanje SE i CRP. Iako povišene vrijednosti govore za upalu, vrlo su nespecifične, osobito u starijih osoba. Pri dijagnostičkim nedoumicama potrebna je i šira obrada.