Bolesti slezene

Strukturno i funkcijski slezena predstavlja dva organa. Bijela pulpa, koja se sastoji iz periarterijskih limfatičnih tobolaca i germinativnih centara ima funkciju imunog organa. Crvena pulpa, koja se sastoji iz makrofaga i granulocita na površini žilnih prostora (trabekula i sinusoida) ima funkciju fagocitnog organa.

Bijela pulpa je mjesto nastajanja i sazrijevanja B i T limfocita. B limfociti stvaraju zaštitna, humoralna protutijela, a u nekim autoimunim bolestima (npr. ITP, Coombs–pozitivne hemolitičke anemije) i neprimjerena autoprotutijela na cirkulirajuće sastojke krvi.

Crvena pulpa uklanja bakterije obložene protutijelima, ostarjele ili oštećene E i krvne stanice optočene protutijelima, što se viđa u nekim imunim citopenijama, poput ITP, Coombs–pozitivnih hemolitičkih anemija i nekih neutropenija. Crvena pulpa je i spremište krvnih elemenata, naročito L i Tr. Tijekom prebiranja i hvatanja E slezena im uklanja inkluzije, poput Heinzovih tjelešaca (precipitiran netopivi globin), Howell–Jollyjevih tjelešaca (fragmenti jezgre) i čitavih jezgara, pa se nakon splenektomije ili kod funkcijske hiposplenije u krvotoku pojavljuju E s tim inkluzijama. Hematopoeza se u crvenoj pulpi normalno odvija samo u fetalnom razdoblju, a kasnije se tu javlja pri oštećenju koštane srži (npr. fibroza, tumori), koje matične stanice vraća u krvotok da se ponovo nasele u slezeni (vidi uz mijelofibrozu na str. 1101 i uz mijelodisplastične sindrome na str. 1114).