Bakterijemija

Bakterijemija označava prodor bakterija u krvotok. Do nje može doći spontano, uslijed uvedenih mokraćnih ili IV katetera ili nakon zubarskih zahvata ili zahvata na probavnom i mokraćno–spolnom sustavu, zbrinjavanja rane ili drugih zahvata. Bakterijemija može izazvati metastatske infekcije, uključujući i endokarditis, osobito u osoba s bolestima srčanih zalistaka. Prolazna bakterijemija je često bez simptoma, ali može izazvati vrućicu. Pojava drugih simptoma obično ukazuje na težu infekciju, poput sepse ili septičnog šoka (vidi str. 566). Pacijenti s određenim bolestima srca trebali bi dobiti antibiotsku profilaksu prije zahvata koji mogu izazvati značajnu bakterijemiju.

Bakterijemija može biti prolazna i ne uzrokovati nikakvih posljedica, ili može uzrokovati metastatske i sistemske posljedice.

Etiologija i patofiziologija

Bakterijemija može imati mnoge uzroke, uključujući zubarske zahvate ili čak presnažno četkanje zuba; kateterizaciju zaraženog donjeg mokraćnog sustava; kirurško liječenje apscesa ili zaražene rane i naseljavanje uvedenih, osobito IV i intrakardijalnih katetera, katetera mokraćne cijevi i cijevi i pomoćnih sredstava kod stome. Gram–negativna bakterijemija kao posljedica infekcije obično započinje u mokraćno–spolnom ili probavnom sustavu ili na koži bolesnika s dekubitalnim vrijedovima. Kronični i imunokompromitirani bolesnici su u povećanoj opasnosti od gram–negativne bakterijemije. Oni također mogu dobiti bakterijemiju uzrokovanu gram–pozitivnim kokima, anaerobima i gljivicama. Stafilokokna bakterijemija je česta u intravenskih narkomana. Bakterijemija uzrokovana Bacteroidesom se može razviti u bolesnika s infekcijama abdomena i zdjelice, osobito ženskog spolnog sustava. Ako bakterijemiju izazove infekcija u abdomenu, uzročnik je najvjerojatnije gram–negativni bacil. Ako bakterijemiju izazove infekcija smještena iznad ošita, uzročnik je najvjerojatnije gram–pozitivan.

Uslijed prolazne ili trajne bakterijemije može nastati metastatska infekcija moždanih ovojnica ili seroznih šupljina, poput perikarda ili većih zglobova. Stvaranje višestrukih apscesa je osobito često kod stafilokokne bakterijemije. Bakterijemija može izazvati endokarditis (vidi str. 724), najčešće ukoliko je uzročnik enterokok, streptokok ili stafilokok, a on je rjeđi kod gram–negativnih bakterijemija i rasapa gljivica. Bolesnici s bolešću srčanih zalistaka, umjetnim zalistcima ili drugim umetcima u zalistke skloniji su endokarditisu, koji može nastati nakon nekih zubarskih zahvata. Stafilokoki mogu uzrokovati gram–pozitivni endokarditis, osobito u intravenskih narkomana, te može zahvatiti trikuspidalni zalistak.

Simptomi, znakovi i dijagnoza

Razvoj simptoma poput tahipneje, tresavice, trajne vrućice, promijenjenih osjeta, hipotenzije i probavnih simptoma (boli u trbuhu, mučnine, povraćanja i proljeva) ukazuju na sepsu ili septični šok. Septični se šok razvija u 25 do 40% bolesnika sa značajnom bakterijemijom.

Ako se sumnja na bakterijemiju, sepsu ili septični šok, uzimaju se uzorci za hemokulture, kao i svi drugi odgovarajući uzorci, na način kako je opisano drugdje u PRIRUČNIKU.

Prognoza i liječenje

U bolesnika koji su u opasnosti od endokarditisa ili koji su imunokompromitirani, prije zahvata kod kojih postoji vjerojatnost izazivanja znakovite bakterijemije je indicirana profilaktička primjena antibiotika (vidi TBL. 77–3, 77–4 i 77–5). U bolesnika sa sumnjom na bakterijemiju, nakon uzimanja odgovarajućih uzoraka za uzgoj uzročnika započinje se s empirijskom primjenom antibiotika. Nastavak liječenja podrazumijeva podešavanje antibiotika prema ishodu kulture i antibiograma te, obično, odstranjenja naprava za koje se sumnja da su izvor bakterija, iz unutrašnjosti tijela.