Infekcija s e. coli o157:h7

E. coli O157:H7 u pravilu uzrokuje krvavi proljev, koji može dovesti do hemolitično–uremičnog sindroma. Simptomi su grčevi u abdomenu i proljev koji može biti krvav. Vrućica nije jako izražena. Dijagnoza se postavlja izolacijom uzročnika iz koprokulture i pretragom na toksin. Liječenje je potporno, potreba za antibiotskom terapijom je sporna.

Epidemiologija

Premda preko 100 serotipova E. coli stvara Shiga toksine i slične toksine, E. coli O157:H7 je najčešća u Sjevernoj Americi. U nekim područjima SAD–a i Kanade, infekcija s E. coli O157:H7 može biti češći uzrok krvavog proljeva od šigeloze ili salmoneloze. Može se pojaviti u osoba bilo koje životne dobi, premda je teška infekcija najčešća u djece i starijih. Rezervoar E. coli O157:H7 su goveda, tako da epidemije i sporadični slučajevi nastaju nakon uzimanja nedovoljno kuhane govedine (osobito mljevene) ili nepasteriziranog mlijeka. Infekcija se može također prenijeti putem vode zagađene kravljim gnojivom ili sirovom mljevenog govedinom. Uzročnik se (osobito među malom djecom u pelenama) može prenijeti i fekalno–oralnim putem.

Nakon ulaska u probavni sustav, E. coli O157:H7 i slični sojevi E. coli (zvani enterohemoragičnim E. coli) stvaraju u debelom crijevu velike količine raznih toksina koji su vrlo srodni snažnim toksinima koje stvaraju Shigella dysenteriae tipa 1, kolera i drugi enteropatogeni uzročnici. Čini se kako ti toksini neposredno oštećuju stanice sluznice i endotel žila u stijenci crijeva. Ako se apsorbiraju, imaju toksični učinak na endotel drugih krvnih žila (npr. bubrežnih).

Simptomi i znakovi

Infekcija s E. coli O157:H7 tipično počinje naglo, jakim abdominalnim grčevima i vodenastim proljevom koji može za 24 h postati očito krvav. Neki bolesnici opisuju proljev kao “samu krv bez stolice”, što je i uzrokovalo naziv hemoragični kolitis. Vrućica, koje obično nema ili je niska, može ponekad doseći 39 °C. Kod nekompliciranih infekcija proljev može trajati 1–8 dana.

U ~5% slučajeva (ponajviše u djece <5 god. i odraslih >60 god.) dolazi do komplikacije u vidu hemolitično–uremičnog sindroma (vidi str. 1070), koji se tipično razvija u 2. tj. bolesti. Do smrti može doći u starijih osoba s ovom komplikacijom, ili bez nje.

Dijagnoza

Infekciju s E. coli O157:H7 treba razlikovati od ostalih zaraznih proljeva pomoću izolacije uzročnika u kulturi stolice. Kliničar često mora posebno naglasiti laboratoriju da traži ovog uzročnika. Budući da krvavi proljev i jaka bol u abdomenu bez vrućice ukazuju na razne neinfekciozne uzroke, u sumnjivim slučajevima ishemičnog kolitisa, intususcepcije i upalne bolesti crijeva u obzir treba uzeti i infekciju s E. coli O157:H7. Pomoći može brza pretraga stolice na Shiga toksin. Bolesnicima u opasnosti od neinfekcioznog proljeva može biti potrebno učiniti sigmoidoskopiju. Ako se učini, sigmoidoskopija može pokazati crvenilo i edem; irigografijom se tipično dokazuje edem s udubljenjima.

Liječenje i prevencija

Kamen temeljac liječenja je potpora. Premda je E. coli osjetljiva na najčešće primjenjivane antibiotike, pokazano je kako oni ne ublažavaju simptome, ne smanjuju opterećenje brojem uzročnika niti ne sprječavaju razvoj hemolitično– uremičnog sindroma. Sumnja se kako fluorokinoloni povećavaju otpuštanje enterotoksina.

U tjednu nakon infekcije, kod bolesnika koji su u velikoj opasnosti od razvoja hemolitično– uremičnog sindroma (npr. djeca <5 god., starije osobe) treba obratiti pažnju na rane znakove, poput proteinurije, hematurije, eritrocitnih cilindara u mokraći i povišenja razine kreatinina u serumu. Kasnije se mogu razviti edem i hipertenzija. Bolesnicima koji dobiju komplikacije vjerojatno će trebati intenzivna skrb, uključujući dijalizu i druga specifična liječenja, u zdravstvenoj ustanovi tercijarne skrbi.

Odgovarajuće odlaganje stolice zaraženih osoba, dobra higijena i pažljivo pranje ruku sapunom ograničavaju širenje infekcije. Preventivne mjere koje mogu biti učinkovite u vrtićima obuhvaćaju stvaranje skupina djece za koju je poznato da su zaražena s E. coli O157:H7 ili nalaz 2 uzastopne negativne kulture stolice prije nego što se takvoj djeci dozvoli ponovno pohađanje vrtića. Pasterizacija mlijeka i odgovarajuća termička obrada govedine sprječavaju prijenos hranom. Važno je prijavljivanje pojave krvavih proljeva javnozdravstvenoj službi jer intervencija može spriječiti nove infekcije.