Rovovska groznica

(Wolhinijska ili kvintana groznica)

Rovovska groznica je bolest koju prenose uši i krpelji, uzročnik je Bartonella quintana ili B. henselae a po prvi puta je opažena u vojnika u I. i II. svjetskom ratu. Simptomi su akutna, recidivirajuća febrilna bolest, ponekad s osipom. Dijagnoza se postavlja na osnovi hemokulture. Liječi se makrolidom ili doksiciklinom.

Jedini rezervoar je čovjek. B. quintana se na čovjeka prenosi kad se feces zaražene uši utrlja u oštećenu kožu ili konjunktivu. B. henselae se prenosi uzgrizima krpelja. Bolest je endemska u Meksiku, Tunisu, Eritreji, Poljskoj i bivšem Sovjetskom Savezu, a u SAD–u se pojavljuje u beskućnika.

Nakon 14–30 dana inkubacije dolazi do naglog početka, s vrućicom, slabošću, vrtoglavicom, glavoboljom te jakim bolovima u križima i nogama. Vrućica može porasti do 40.5 °C i trajati 5–6 dana. U ~1/2 slučajeva, vrućica se vraća 1–8 puta, u razmacima od 5–6 dana. Pojavljuje se prolazni makularni ili papularni osip a ponekad, hepato– i splenomegalija. Recidivi su česti, a do njih dolazilo i 10 god. nakon prvotnog napada.

Na rovovsku groznicu treba posumnjati u osoba koje žive u područjima gdje vlada ušljivost. U obzir dolaze i leptospiroza, tifus, recidivirajuća groznica i malarija.

Uzročnik se otkriva hemokulturom, premda mu za rast može biti potrebno od 1–4 tj. Za bolest je značajna trajna bakterijemija tijekom prvotnog napada, recidiva i za vrijeme asimptomatskih razdoblja između recidiva. Premda za 1–2 mj. obično dolazi do potpunog oporavka a smrtnost je zanemariva, bakterijemija može trajati mjesecima nakon kliničkog oporavka pa može biti potrebno produljeno (>1 mj.) liječenje makrolidom ili doksiciklinom. Tjelesne uši se moraju staviti pod kontrolu (vidi str. 994).