Q groznica

Q groznica je akutna ili kronična bolest koju uzrokuje rikeciji slična Coxiella burnetii. Simptomi akutne bolesti su nagla pojava vrućice, glavobolja, malaksalost i intersticijski pneumonitis. Manifestacije kronične bolesti su posljedica zahvaćenog organskog sustava. Dijagnozu potvrđuje nekoliko seroloških tehnika, izolacija uzročnika ili PCR. Liječi se doksiciklinom ili kloramfenikolom.

Coxiella burnetii je sitni intracelularni, pleomorfni bacil koji se više ne svrstava u Rickettsia. Na osnovu molekularnih pretraga ponovno je svrstan u Proteobakterije u istu skupinu kao i Legionella.

Etiologija i epidemiologija

Rasprostranjena diljem svijeta, Q groznica se održava kao prikrivena (neupadljiva) infekcija domaćih i uzgajanih životinja. Ovce, krave i koze su glavni rezervoari za infekciju ljudi. C. burnetii se zadržava u stolici, mokraći, mlijeku i tkivima (posebno u placenti), tako da se lako stvaraju prijenosna sredstva (razni zaraženi predmeti) i infektivni aerosoli. C. burnetii se također u prirodi održava kruženjem sa životinje na krpelj.

Slučajevi se javljaju među radnicima koje njihovo zanimanje dovodi u bliski dodir sa uzgajanim životinjama ili njihovim produktima. Prijenos se obično zbiva udisanjem zaraženog aerosola, ali bolest se može dobiti i konzumiranjem zaraženog sirovog (neprokuhanog) mlijeka. C. burnetii is vrlo virulentna, odupire se inaktivaciji i ostaje živa u prašini i stolici mjesecima; čak i samo jedan jedini uzročnik može izazvati infekciju.

Q groznica može biti akutna ili kronična. Akutna bolest dovodi do febrilne bolesti koja često zahvaća dišni sustav, premda ponekad zahvaća jetru. Kronična Q groznica obično se manifestira kao endokarditis ili hepatitis; međutim, moguć je osteomijelitis.

Simptomi i znakovi

Inkubacija prosječno traje 18 do 21 dan (kreće se od 9 do 28 dana). Neke infekcije izazivaju neznatne simptome; obično, međutim, bolesnici imaju simptome slične gripi. Početak je iznenadan, s vrućicom, jakom glavoboljom, zimicom, teškom malaksalošću, mijalgijom, anoreksijom i znojenjem. Vrućica može porasti na 40 °C i trajati 1 do >3 tjedna. Respiratorni simptomi, suh neproduktivan kašalj i pleuralna bol, nastupaju 4 do 5 dana od početka bolesti. Plućni simptomi mogu biti posebno teški u starijih ili iscrpljenih bolesnika. Fizikalni pregled pluća obično otkriva krepitacije, a mogu postojati i nalazi koji ukazuju na konsolidaciju. Za razliku od rikecioza, akutna Q groznica ne uzrokuje osip.

Akutno zahvaćanje jetre, koje se zbiva u nekih bolesnika, oponaša virusni hepatitis, s vrućicom, malaksalošću, hepatomegalijom i bolovima u gornjem desnom kvadrantu, a moguć je i ikterus. Glavobolja i respiratorni znakovi često izostaju. Hepatitis u sklopu kronične Q groznice može se očitovati kao vrućica nepozantog uzroka pa se mora razlučiti od drugih uzroka granuloma u jetri (npr. TBC, sarkoidoza, histoplazmoza, bruceloza, tularemija, sifilis) laboratorijskim pretragama.

Endokarditis oponaša viridans subakutni bakterijski endokarditis (vidi str. 724); zahvaćanje aortnog zaliska je češće, ali vegetacije mogu nastati na bilo kojem zalisku. Mogu se pojaviti batićasti prsti, arterijske embolije, hepato– i splenomegalija, te ljubičasti osip.

Q groznica je kobna u samo 1% neliječenih bolesnika. Međutim, neki bolesnici s neurološkim zahvaćanjem imaju ostatna oštećenja.

Dijagnoza

U ranom stadiju, Q groznica sliči na brojne infekcije (npr. influencu, druge virusne infekcije, salmonelozu, malariju, hepatitis, brucelozu). Kasnije, sliči na mnoge oblike bakterijskih, virusnih i mikoplazmatskih pneumonija. Kontakt sa životinjama ili životinjskim proizvodima je važan podatak.

Imunofluorescentna analiza (IFA) je dijagnostična metoda izbora; ELISA je također dostupna. Može se rabiti serologija (u pravilu fiksacija komplementa) u akutnom i rekonvalescentnom stadiju. PCR može identificirati uzročnike u uzorcima biopsije. C. burnetii se može izolirati iz kliničkih uzoraka, ali samo u posebnim istraživačkim laboratorijima; rutinske kulture krvi i sputuma su negativne.

Bolesnicima s respiratornim znakovima ili simptomima treba uraditi RTG pluća; nalazi mogu otkriti atelektazu, zasjenjenje pleure, pleuralni izljev i lobarnu konsolidaciju. Makroskopski nalaz na plućima može sličiti na bakterijsku pneumoniju, ali histološki više sliči na psitakozu i neke virusne pneumonije.

Kod akutne Q groznice KKS može biti uredna, ali oko 30% bolesnika ima leukocitozu. Razina alkalne fosfataze, AST i ALT su blago povišene 2 do 3 puta od normale u tipičnim slučajevima. Ako se izvrši biopsija jetre, bioptički uzorci pokazuju difuzne granulomatozne promjene.

Liječenje i prevencija

Primarni lijek je doksiciklin 200 mg PO jednokratno a zatim 100 mg PO 2×/dan sve dok se bolesnikovo stanje ne poboljša i ne postane afebrilan za otprilike 5 dana, ali lijek treba nastaviti davati barem 7 dana. Kloramfenikol 500 mg PO ili IV 4×/dan 7 dana je lijek 2. linije. Fluorokinoloni i makrolidi su također učinkoviti. Podrobnije o liječenju vidi na str. 1490.

Kod endokarditisa, liječenje treba produljiti 4 tjedna; tetraciklin ima prednost. Kada je antibiotska terapija samo djelomično uspješna, oštećeni se zalisci moraju kirurški zamijeniti, iako su zabilježeni neki slučajevi izlječenja bez operacije. Jasne preporuke za kronični hepatitis nisu utvrđene.

Bolesnik je izoliran. Cjepiva su učinkovita pa bi ih trebalo rabiti da se zaštite radnici u klaonicama i mliječnoj industriji, pastiri, prebirači vune, poljodjelci i drugi izloženi opasnosti. Ova cjepiva nisu komercijalno dostupna ali mogu se dobiti u specijalnim laboratorijima, npr. u U.S. Army Medical Research Institute of Infectious Diseases u Fort Detrick, Maryland.