Virusi

Virusi su najmanji paraziti, veličine od 0,02 do 0,3 μm. Kako bi se razmnožavali, oni su u potpunosti ovisni o stanici (bakterijskoj, biljnoj ili životinjskoj). Virusi imaju vanjski bjelančevinski, a ponekad lipidni omotač te RNK ili DNK. Da bi došlo do infekcije, virus se prvo pričvršćuje na stanicu domaćina. Potom se virusna DNK ili RNK odvaja od vanjskog omotača (razodijevanje) i replicira unutar stanice domaćina, zbivanjem za koje su potrebni specifični enzimi. Većina RNK virusa replicira svoju nukleinsku kiselinu u citoplazmi, dok DNK virusi to čine unutar jezgre. Stanica domaćina tipično propada, otpuštajući nove viruse, koji zaražuju druge stanice domaćina.

Neke infekcije su asimptomatske ili latentne. Kod latentne infekcije, virusna RNK ili DNK ostaje u stanicama domaćina, ali ne uzrokuje bolest,  sve dok neki poticaj ne uzrokuje vraćanje simptoma. Latencija može olakšati širenje s čovjeka na čovjeka. Latenciju iskazuju herpes virusi.

Nekoliko stotina različitih virusa zaražuje ljude (vidi TBL. 187–1). Virusi koji ponajprije zaražuju ljude se često šire dišnim i probavnim izlučevinama. Neki se prenose spolnim putem i putem krvi. Virusi su rasprostranjeni širom svijeta, no njihovo je širenje ograničeno urođenom otpornošću, prethodnim imunizirajućim infekcijama ili cijepljenjem, sanitarnim i drugim mjerama javno zdravstvenog nadzora te profilaktičkom primjenom antivirusnih lijekova.

Životinjski virusi slijede svoje biološke cikluse uglavnom u životinja; ljudi su sekundarni ili slučajni domaćini. Ovi su virusi ograničeni na područja i okoliš koji podržava njihov prirodni ciklus infekcije koji ne uključuje ljude (kralješnjake, člankonošce ili i jedne i druge). Većina je opisana u Pogl. 191 na str. 1617.

TABLICA 187–1

ODABRANI VIRUSI KOJI ZARAŽUJU LJUDE*

VIRUSNE SKUPINE I KATEGORIJE

GLAVNI SINDROMI

PREVALENCIJA IRASPODJELA

LIJEČENJE

PREVENCIJA

Respiratorni

Influenca virusi A, B i C

Influenca; AFRD; akutni bronhitis i pneumonija; krup

Epidemijski ponekad pandemijski (A, B); endemski (C)

Amantadin, rimantadin (A), oseltamivir, zanamivir (A i B) ,

Cjepivo (A i B); oseltamivir, zanamivir (A i B); amantadin i rimantadin (A)

Parainfluenca virusi 1–4

AFRD (djeca); akutni bronhitis i pneumonija, krup ,

Lokalizirane epidemije (1); rasprostranjene u djece (1, 2, 3)

Nema

Cjepivo se istražuje

Adenovirusi

AFRD (djeca); ARD (odrasli); akutna faringokonjunktivalna groznica; epidemijski keratokonjunktivitis; virusna pneumonija; akutni folikularni konjunktivitis; proljev; hemoragični cistitis ;

Globalno, većinom djeca

Nema Cjepivo (4, 7) za epidemije u vojsci

Epstein–Barrov virus

Infektivna mononukleoza

Široko rasprostranjen; infekcija se očituje uglavnom u mladih odraslih osoba

Nema

Nema

Respiratorni sincicijski virus

Bolest donjeg dišnog sustava (dojenčad); blaga bolest gornjeg dišnog sustava (odrasli)

Široko rasprostranjen među djecom

Ribavirin za visoko rizičnu dojenčad

Nema

Rinovirusi

Obična prehlada; akutna koriza s vrućicom ili bez nje

Posvuda, osobito u hladnim mjesecima

Nema

Nema

Gastroenteritisni

Virusi epidemijskog gastroenteritisa

Epidemijska mučnina i povraćanje; proljev

Lokalizirane epidemije (djeca); češće u hladnijim mjesecima Rotavirus (djece); adenovirus 40, 41 (dojenčad); uzročnici slični koronavirusima (dojenčad)

Nema Cjepivo protiv rotavirusa se istražuje

Egzantemski

Virus ospica

Ospice; encefalomijelitis

Globalno; incidencija se smanjuje zbog cijepljenja; zahvaćanje CNS–a rijetko

Nema

Cjepiva

Virus rubeole

Rubeola

Posvuda; prirođene greške zbog infekcije u trudnoći i

Nema

Cjepiva

Humani parvovirus B19

Erythema infectiosum (peta bolest); osip; malaksalost; artritis; fetalni hidrops (infekcija tijekom trudnoće); anemija (infekcija imunokompromitiranog domaćina ili osoba s hemoglobinopatijama) )

Sporadična izbijanja

IV imuni globulin (teška anemija)

Nema

Humani herpesvirus tipa 6

Roseola infantum (exanthema subitum)

Široko rasprostranjen; mala djeca

Nema

Nema

Varicella– zoster virus

Vodene kozice; zoster

Skoro posvuda (djeca), ponekad u odraslih (vodene kozice); čest u odraslih; reaktivacija latentnog virusa (zoster)

Aciklovir (vodene kozice); aciklovir; famciklovir; valaciklovir (zoster)

Imuni globulini, cjepivo (vodene kozice)

Variola

Boginje

Prirodna bolest iskorijenjena

Nema

Cjepivo

Alfavirusi (neki)

Chikungunya bolest

Afrika, jugoistočna Azija, Indija

Možda ribavirin

Nema

Mayaro bolest

Južna Amerika, Trinidad

Možda ribavirin

Nema

Molluscum contagiosum virus

Molluscum c ontagiosum papule

Genitalni (odrasli); izložena koža (djeca); teži oblik (AIDS)

Krioterapija; kiretaža

Nema

Hepatitisni

Tip A

Hepatitis A (akutni)

Široko rasprostranjen; često epidemijski

Nema

γ–globulin; cjepivo

Tip B

Hepatitis B (akutni i kronični)

Široko rasprostranjen

Interferon, antivirusni lijekovi

Stroge mjere asepse; probir na površinski hepatitis B antigen; cjepivo; γ– ili hiperimuni globulin

Tip C

Hepatitis C (akutni i kronični)

Široko rasprostranjen

Interferon, ribavirin

Mjere asepse; probir na hepatitis C

Tip D

Hepatitis D (delta); teški hepatitis

Povezan s intravenskom narkomanijom; može uzrokovati zarazu samo ako postoji infekcija hepatitisom B

Nema

Nema

Tip E

Hepatitis E

Izbijanja; zemlje u razvoju; težak oblik u trudnoći

Nema

Izbjegavanje zagađene vode, hrane

Neurološki

Poliovirusi

Poliomijelitis (paralitički); aseptični meningitis

Posvuda; incidencija sada niska zbog cijepljenja

ja Nema

Cjepiva; živo (oralno), umrtvljeno

Alfavirusi (neki)

Zapadni konjski encefalitis

Sjeverna i Južna Amerika

Možda ribavirin

Nema

Istočni konjski encefalitis

Sjeverna i Južna Amerika

Možda ribavirin

Postoji cjepivo koje štiti samo konje

Venecuelanski konjski encefalitis

Države uz Golfski zaljev do Južne Amerike

Možda ribavirin

Postoji cjepivo za konje; cjepivo koje se ispituje rabljeno je za cijepljenje laboratorijskih djelatnika koji su u opasnosti

Flavivirusi (neki)

Japanski encefalitis

Jugoistočna Azija, Japan, Koreja, Kina, Indija, Filipini, istočni dio bivšeg Sovjetskog Saveza io g

Možda ribavirin

Cjepivo

Encefalitis doline Murray

Australija, Nova Gvineja

Možda ribavirin

Nema

St. Louiski encefalitis

Sjeverna i Južna Amerika

Možda ribavirin

Nema

Ruski proljetno–ljetni encefalitis

Bivši Sovjetski

Savez, istočna i središnja Europa, Malezija

Možda ribavirin

Nema

Powassanski encefalitis

Sjeverna Amerika

Možda ribavirin

Nema

Virusni encefalitis zapadnog Nila

Afrika, Bliski Istok, južna Francuska, bivši Sovjetski Savez, Indija, Indonezija, SAD

Možda ribavirin

Nema

Flavivirusi (nastavak)

Krpeljni encefalitis

Europa, Balkan, bivši Sovjetski Savez

Možda ribavirin

Cjepivo dostupno u Europi i Rusiji

Bunyavirusi (neki)

Kalifornijski encefalitis i srodni tipovi

Vjerojatno rasprostranjen diljem svijeta; čest u središnjem zapadnom dijelu SAD–a

Nema

Nema

Arenavirusi (neki)

Limfocitni koriomeningitis

Širom svijeta; glavni rezervoar, glodavci

Nema

Nema

Virus bjesnoće

Rabies (bjesnoća)

Diljem svijeta

Nema

Cjepivo; postekspozicijski imuni globulin

Hemoragičnih groznica

Flavivirusi (neki)

Omska hemoragična groznica

Bivši Sovjetski Savez

Možda ribavirin

Nema

Bolest Kyasanurske šume

Indija

Možda ribavirin

Nema

Žuta groznica

Afrika, Središnja i Južna Amerika

Možda ribavirin

Cjepivo

Denga groznica

Tropska i suptropska područja, širom svijeta

Možda ribavirin

Nema

Bunyavirusi (neki)

Hantaan virus

Sjeverna Azija, Europa, jugozapad SAD–a

Nema

Filovirusi (neki)

Marburški virus

Afrika

Nema

Nema

Ebola virus

Afrika

Nema

Nema

Arenavirusi (neki)

Lassa groznica

Afrika

Ribavirin

Nema

Machupo (bolivijska hemoragična groznica)

Južna Amerika

Plazma rekonvalescenata; ribavirin

Nema

Junin (argentinska hemoragična groznica)

Južna Amerika

Plazma rekonvalescenata; ribavirin

Cjepivo se ispituje

Nairovirus

Krimsko– kongoanska hemoragična groznica

Bivši Sovjetski Savez, središnja Afrika, zapadni Pakistan

Nema

Nema

Recidivirajuće ili kronične promjene na na koži/sluznicama

Herpes simplex virus

Herpes labialis; herpetič ni gingivosto matitis; dermatitis; keratokonjunktivitis; encefalitis; vulvovaginitis; novorođenačka diseminirana bolest ič;

Recidivirajući labijalni, gotovo posvuda; gingivostomatitis je čest u dojenčadi i djece

Aciklovir; famciklovir; valaciklovir; penciklovir

Nema

Humani papilomavirus

Bradavice (verrucae); genitalne bradavice; karcinom vrata maternice

Posvuda; često; često recidivira

Krioterapija; primjena interferona (možda kod genitalnih) podofilin (genitalne); imikimod

Nema

Multisistemski

Coxsackievirusi

Herpangina; epidemijsk pleurodinija; aseptični meningitis; meningoencefalitis; novorođenačka sepsa, miokarditis, perikarditis; AFRD (djeca); paralitična bolest; vrućica i egzantem i

Ovisi o tipovima; većina osoba je bila zaražena, češće tijekom toplih mjeseci i u djece

Nema

Nema

Echovirusi† i enterovirusi “velikog broja”

Aseptični meningitis; vrućica i egzantem; meningoencefalitis; aseptični meningitis; novorođenačka sepsa; paralitična bolest; miokarditis; perikarditis; ARD ;

Kao i za coxsackieviruse

Nema

Nema

Citomegalovirus

Prirođene grješke (boles citomegaličnih inkluzija; hepatitis (citomegalovirusna mononukleoza); imunokom promitirani domaćin (uključujući i AIDS): retinitis, bolest probav nog sustava, bolest CNS–a; pneumonija : v

Široko rasprostranjen; prirođen; kod imunosupresije

Ganciklovir; foskarnet; cidofovir; CMV I6 u posebnim okolnostima (npr. primalac presađenog organa s CMV pneumonitisom)

Ganciklovir

Nespecifične akutne bolesti s vrućicom

Orbivirus

Koloradska krpeljna groznica

Zapadni dio SAD–a

Nema

Nema

Flebovirusi (neki)

Flebotomska (Phlebotomus papatasii ili pješčana muha) groznica

Područje Sredozemlja, Balkan, Bliski Istok, Pakistan, Indija, Kina, istočna Afrika, Panama, Brazil

Nema

Nema

Groznica Riftske doline

Istočna Afrika, Egipat

Nema

Postoji cjepivo za stoku; cjepivo za ljude se ispituje

Ostali

Virus zaušnjaka (mumps)

Parotitis; orhitis; meningoencefalitis

Posvuda; pretežno u djece; u nekih odraslih

Nema

Cjepivo

Hantavirus

Hantavirusni plućni sindrom

SAD (zapadno od rijeke Mississippi), Kanada, Brazil, Bolivija, Paragvaj, Argentina , ,

Nema

Reovirusi

Često bez simptoma

Široko rasprostranjen u djece

Nema

Nema

AFRD = akutna febrilna respiratorna bolest; ARD = akutna respiratorna bolest.

*Razvoj je tako brz da niti jedan sažetak ne može biti potpuno suvremen. U mnogim slučajevima, liječenje i preventivne mjere nisu poznati.

†Echovirusi tipa 9, 10 i 28 su nanovo svrstani; ovi se brojevi više ne rabe; nedavno opisani virusi nazvani su tipovima 68 do 72.

Neki su virusi onkogeni. Humani T–limfotropni virus 1 stvara sklonost leukemijama i limfomima u ljudi. Epstein–Barrov virus stvara sklonost zloćudnim bolestima poput nazofaringealnog karcinoma, Burkittovog limfoma, Hodgkinovog limfoma i limfoma u imunosuprimiranih primalaca organa. Virusi hepatitis B i C stvaraju sklonost hepatocelularnom karcinomu. Humani herpesvirus 8 stvara sklonost Kaposijevom sarkomu, primarnim limfomima s izljevom i Castlemanovoj bolesti (limfoproliferativnom poremećaju).

Spore virusne bolesti imaju dugotrajnu inkubaciju (mjeseci ili godine) i često nastaju zbog reaktivacije virusa koji je izazvao prethodnu infekciju. Uzrokuju neke kronične degenerativne bolesti, uključujući subakutni sklerozirajući panencefalitis (virus ospica), progresivni panencefalitis u sklopu rubeole i progresivnu multifokalnu leukoencefalopatiju (JC virus). Creutzfeldt–Jakobova bolest i goveđa spongiformna encefalopatija imaju značajke slične sporim virusnim bolestima, no njih uzrokuju prioni (vidi str. 1853).

Dijagnoza

Neke virusne bolesti se mogu dijagnosticirati klinički i epidemiološki (npr. prema dobro poznatim virusnim sindromima poput ospica, rubele, rozeole infantum, infektivnog eritema i vodenih kozica, ili tijekom epidemijskih izbijanja poput gripe). Kod drugih je konačna dijagnoza potrebna uglavnom kada specifično liječenje može biti korisno ili kada uzročnik može predstavljati prijetnju za javno zdravlje (npr. teški akutni repiratorni sindrom [SARS]). U takvim slučajevima potrebno je učiniti pretrage.

Serološke pretrage tijekom akutnog razdoblja i razdoblja oporavka su osjetljive ali spore; brža dijagnoza se ponekad može postaviti pomoću uzgoja u kulturi, PCR–a ili virusnih antigenskih pretraga. Ponekad je od pomoći patohistološka pretraga pomoću elektronskog (ne svjetlosnog) mikroskopa. Specifične dijagnostičke pretrage su opisane u Pogl. 168 na str. 1394. Kod mnogih rjeđih bolesti (npr. bjesnoće, boginja, istočnog konjskog encefalitisa) uzorke mogu analizirati državni zdravstveni laboratoriji i Centers for Disease Control and Prevention.

Liječenje i prevencija

Antivirotici: Do napretka u primjeni antivirusnih lijekova dolazi brzo. Antivirusno liječenje može biti usmjereno na različita razdoblja replikacije virusa. Ono se može uplitati u vezanje virusnih čestica na membrane stanica domaćina ili u razodijevanje virusnih nukleinskih kiselina, sprječavati stanični receptor ili čimbenik potreban za replikaciju virusa ili blokirati specifične enzime i bjelančevine koje kodira virus, bitne za virusnu replikaciju ali koji nisu normalni za metabolizam stanice domaćina a koji se u njoj stvaraju. Antivirusni lijekovi se najčešće rabe za liječenje i profilaksu infekcije herpes virusima (uključujući i citomegalovirus—Pogl. 189), respiratornim virusima (Pogl. 188) i HIV–om (Pogl. 192). Međutim, neki lijekovi su učinkoviti protiv mnogo različitih vrsta virusa. Neki lijekovi protiv HUV–a se proučavaju za primjenu kod drugih virusnih infekcija kao što je ona hepatitis B virusom (HBV).

Interferoni: Interferoni su spojevi koje otpuštaju zaražene stanice domaćina prilikom odgovora na virusne ili druge strane antigene. Postoji mnogo različitih interferona, koji imaju brojne učinke koji obuhvaćaju prekid translacije i transkripcije virusne RNK i zaustavljanje virusne replikacije bez prekidanja normalnih funkcija stanice domaćina. Interferoni se ponekad primjenjuju vezani za polietilen glikol (pegilirani pripravci), koji omogućavaju polagano, suzdržano oslobađanje interferona.

Interferonsko liječenje virusnih infekcija se primjenjuje kod hepatitisa B i C te humanog papilomavirusa. Interferon je indiciran kod bolesnika s kroničnom infekcijom HBV–om ili hepatitis C virusom (HCV) i s poremećenim testovima jetrene funkcije te ili virusnim opte  rećenjem koje se može otkriti ili biopsijom potkrijepljene aktivne bolesti. Interferon–α2b se može rabiti za liječenje HBV–a u dozama od 5 milijuna jedinica SC 1×/dan ili 10 milijuna jedinica SC 3×/tj. tijekom 16 tj.; liječenje može potaknuti isčišćavanje HBV DNK i hepatitis B e antigena (HBeAg) iz serum te poboljšanje testova jetrene funkcije i histološke slike jetre. Ako istodobno postoji delta hepatitis, potrebne su veće doze. HCV se liječi ribavirinom uz, ili pegilirani interferon–α2b u dozi od 1,5 μg/kg SC 1×/tj. ili pegilirani interferon–α2a u dozi od 180 μg SC 1×/tj.; liječenje može smanjiti razinu HCV RNK i poboljšati funkciju jetre i histološku sliku. Interferon–α–n3, primijenjen u samu promjenu ili IM također je doveo do nestanka upornih šiljastih kondiloma kože i spolnih organa, no njegova optimalna primjena i dugoročni učinci nisu jasni. Rekombinantni oblik endogenog interferona–α se proučava kod leukemije vlasastih stanica, Kaposijeva sarkoma, infekcije humanim papilomavirusom i respiratornim virusima.

Neželjeni učinci su vrućica, tresavica, slabost i mijalgija, a u pravilu počinju 7 do 12 h nakon 1. injekcije i traju do 12 h. Također su mogući depresija, hepatitis te, kad se primjenjuju veće doze, supresija koštane srži.

Cjepiva i imuni globulini: Cjepiva djeluju poticanjem vlastite imunosti. Cjepiva protiv virusa koja se široko primjenjuju su ona protiv gripe, ospica, zaušnjaka, poliomijelitisa, bjesnoće, rubeole, hepatitisa A, hepatitisa B, varicele i žute groznice. Cjepiva protiv adenovirusa i boginja postoje, no primjenjuju se samo u visokorizičnim skupinama (npr. vojni novaci).

Imuni globulini postoje za pasivnu imunu profilaksu u ograničenim okolnostima. Neki se primjenjuju nakon izlaganja (npr. imuni globulini protiv bjesnoće, hepatitisa). Drugi mogu pomoći pri liječenju bolesti.