Varikoziteti vena

Varikozne vene su proširene površne vene u nogama. Obično nema jasnog uzroka. Varikozne vene su u pravilu asimptomatske, ali mogu uzrokovati osjećaj punoće, pritiska, boli ili hiperestezije u nogama. Dijagnoza se postavlja na osnovi fizikalnog pregleda. Liječi se kompresijom, njegom rane, skleroterapijom i kirurški.

Varikozne vene se mogu pojaviti samostalno ili u sklopu kronične venske insuficijencije.

Etologija je nepoznata, ali varikoziteti vena mogu nastati zbog primarne insuficijencije venskih zalistaka uz refluks krvi, ili primarne dilatacije venskog zida zbog slabe građe. U nekih osoba, varikoziteti nastaju zbog kronične venske insuficijencije i venske hipertenzije. Većina zahvaćenih osoba nema jasne čimbenike rizika. Varikoziteti se često pojavljuju unutar obitelji, što upućuje na genetsku komponentu. Češće se javljaju u žena, zato što estrogen utječe na vensku strukturu, a trudnoća povisuje tlak u venama zdjelice i nogu. Rijetko, varikozne vene su dio Klippel–Trénaunay– Weberova sindroma, koji uključuje kongenitalne AV fistule i difuzne kapilarne angiome kože.

Simptomi, znakovi i dijagnoza

Varikozne vene u početku mogu biti napete i palpabilne, ali ne i vidljive. Kasnije se sve više povećavaju, izbočuju se i postaju vidljive; uzrokujući osjećaj punoće, umora, površinske boli i hiperestezije u nogama. Najbolje su vidljive dok bolesnik stoji. Zbog nejasnih razloga, rijetko se razvijaju stazni dermatitisa i ulkusi nastali zbog venske staze. Kada se pojave promjene na koži (induracija, pigmentacija, ekcem), najčešće nastaju u području medijalnog maleola. Ulkusi se mogu javiti nakon minimalne traume u zahvaćenom području; oni su mali, površni, bolni. Varikoziteti vena mogu i trombozirati, uzrokujući bol. Također, mogu uzrokovati i venske bule u koži, koje mogu rupturirati i krvariti nakon minimalne traume. Vrlo rijetko, takvo krvarenje, koje može nastati u snu, može biti fatalno.

Dijagnoza je obično očigledna već prilikom fizikalnog pregleda. Trendelenburgov test (usporedba venskog punjenja prije i nakon otpuštanja čvrste manžete), više se ne koristi za utvrđivanje retrogradnog protoka u području nekompetentnih zalistaka vene safene, dijelom zbog toga što nije utvrđena senzitivnost, specifičnost te varijabilnost u procjeni promatrača.

Liječenje

Liječenje je usmjereno na olakšavanje simptoma, poboljšanju izgleda noge, i u nekim slučajevima, prevenciji komplikacija, a sastoji se od primjene kompresivnih čarapa i lokalne njege rane.

Injekcijska terapija (skleroterapija) i kirurški zahvat su indicirani za prevenciju rekurentne tromboze varikoziteta vena i kod kožnih promjena; ovi se zahvati također često koriste i zbog kozmetičkih razloga. Skleroterapija koristi iritans (natrijev tetradecil sulfat) kojim se potiče tromboflebitička reakcija koja fibrozira i okludira venu; ipak, mnoge varikozne vene se rekanaliziraju. Kirurški zahvat koristi podvezivanje ili vađenje dugih, a ponekad i kratkih vena safena. Ovi zahvati kratkotrajno ublaže simptome, ali dugoročna učinkovitost je mala.

Neovisno o načinu liječenja, razvijaju se nove varikozne vene, pa liječenje često valja nastaviti doživotno.