Palpitacije

Palpitacije su zapažanje rada vlastitog srca. Mogu biti opisivane kao podrhtavanje, lupanje ili preskakanje srca. Pri normalnoj frekvenciji rada srca sinusni ritam se obično ne osjeća. Pridruženi simptomi se obično razlikuju s obzirom na etiologiju.

Etiologija

Uzroci palpitacija kreću se od benignih do opasnih po život. Neki su bolesnici jednostavno pojačano svjesni normalnog rada srca, osobito kad se pri fizičkom naporu, febrilitetu ili anksioznosti frekvencija srca ubrza. No, u većini slučajeva, palpitacije su rezultat aritmije (vidi Pogl. 75 na str. 673).

Najčešće aritmije su supraventrikulske ekstrasistole (SVES, odnosno prerane atrijske kontrakcije—engl. premature atrial contraction = PAC) ili ventrikulske ekstrasistole (VES, odnosno prerane ventrikulske kontrakcije—engl. premature ventricular contraction = PVC) a koje su bezopasne. Ostale aritmije su paroksizmalna supraventrikulska tahikardija (PSVT), fibrilacija atrija i ventrikulska tahikardija. Neke aritmije (npr. SVES, VES, PSVT) su često spontane, bez neke ozbiljne bolesti u podlozi, no ostale su često posljedica neke od bolesti srca, npr. ishemije miokarda, bolesti srčanih zalistaka ili poremećaja provodnog sustava srca. Bolesti koje pojačavaju kontraktilnost miokarda (npr. tireotoksikoza, feokromocitom) mogu izazvati palpitacije. Neki lijekovi, uključujući kofein, alkohol i simpatikomimetike (npr. adrenalin, efedrin, teofilin) često uzrokuju palpitacije. Anemija, hipoksija i abnormalnosti elektrolita (npr. hipokalijemija izazvana diureticima) mogu izazvati ili pogoršati palpitacije.

Evaluacija

Anamneza: Supraventrikulske i ventrikulske ekstrasistole se često opisuju kao “preskočeni” otkucaji, drugi simptomi nisu uobičajeni. Atrijska fibrilacija se osjeća kao stalna nepravilnost u radu srca. Supraventrikulska ili ventrikulska tahikardija se često osjećaju kao brzi, pravilni otkucaji srca s naglim nastupanjem i prestankom, česte su prijašnje slične epizode. Ponekad je bolje zamoliti bolesnika da lupkanjem rukom oponaša otkucaje palpitacija nego da ih opiše vlastitim riječima.

Bolesnika treba ispitati je li osjećao slabost, zaduhu, vrtoglavicu i sinkopu, što može ukazivati na bolest koronarnih arterija (engl. CAD; koronarna bolest) ili neki drugi ozbiljni poremećaj. Kronični umor i slabost ukazuju na anemiju ili zatajivanje srca. Palpitacije nastale zbog koronarne bolesti može pratiti ishemična bol u prsištu uslijed smanjenog koronarnog protoka u dijastoli dok traje tahikardija ili bradikardija.

Bolesnika se ispituje i o konzumaciji kofeina, alkohola ili drugih lijekova i droga (npr. kokaina, metamfetamina, drugih ilegalnih stimulansa, dijetetičkih proizvoda koji se kupuju bez recepta, dijetalnih nadomjestaka).

Fizikalni pregled: Palpacija arterijskog pulsa i auskultacija srca mogu otkriti poremećaj ritma, no one su rijetko dijagnostičke, osim u jedinstvenom slučaju nepravilne nepravilnosti (ritam je nepravilno nepravilan) u nekim oblicima brze atrijske fibrilacije. Uvećana štitnjača ili bolna osjetljivost na palpaciju i egzoftalmus ukazuju na tireotoksikozu. Izrazita hipertenzija i pravilna tahikardija ukazuje na feokromocitom.

Pretrage: Uobičajeno je snimanje EKG–a. Međutim, osim ako se snimanje ne izvrši dok je simptomatologija izražena, obično EKG ne omogućava postavljanje dijagnoze zato što se većina aritmija javlja povremeno. Bolesnika u hitnoj službi se može priključiti na monitor 1 ili 2 sata. Ako nije moguće postaviti jasnu dijagnozu, može pomoći 24–satni Holter monitor ili, ako se povremeni simptomi događaju rijetko, uređaj za snimanje događaja koji bolesnik sam uključuje.

Kada se sumnja na ozbiljni poremećaj, bitno je zabilježiti nalaz pulsnog oksimetra. Kod bolesnika u kojih postoji rizik od poremećaja elektrolita, mjere se elektroliti u serumu, KKS se radi kad simptomi ukazuju na anemiju. Pretrage funkcije štitnjače su indicirane kad se otkrije novonastala fibrilacija atrija.

Liječenje

Za izolirane supraventrikulske i ventrikulske ekstrasistole obično je dovoljno samo ohrabriti bolesnika. Liječe se utvrđeni poremećaji ritma i bolesti koje ih uzrokuju. Lijekovi ili tvari koje dovode do pojave poremećaja ritma se ukidaju ili modificiraju.