Iznenadna srčana smrt u športaša

Procijenjeno je kako 1 od 200.000 naoko zdravih mladih športaša iznenada razvije ventrikulsku tahikardiju ili fibrilaciju i naglo umre prilikom opterećenja. Muškarci su zahvaćeni 9 puta češće, košarkaši i igrači američkog nogometa u SAD–u, te nogometaši u Europi, izloženi su najvećem riziku.

Iznenadna srčana smrt u mladih športaša ima brojne uzroke (vidi TBL. 82–1), ali je najčešći uzrok neotkrivena hipertrofična kardiomiopatija. Športaši s tankim prsnim košem imaju rizik od nastanka komocije srca—commotio cordis (naglo nastala ventrikulska tahikardija ili fibrilacija nakon udarca u prekordij), čak i bez poremećaja kardiovaskularnog sustava. Udarac može uključivati projektil srednje snage (npr. bejzbolska lopta, hokejski pak, lopta za hokej na travi) ili sudar s drugim igračem tijekom vulnerabilne faze repolarizacije miokarda. Neki mladi športaši umiru od rupture aortne aneurizme (Marfanov sindrom).

U starijih športaša iznenadna smrt je najčešće posljedica bolesti koronarnih arterija. Ponekad, uzroci mogu biti i hipertrofična kardiomiopatija, prolaps mitralne valvule ili stečena bolest valvule.

U drugim stanjima, u kojima ventrikulska tahikardija ili fibrilacija dovode do smrti (astma, toplotni udar, namjerno uzimanje lijekova za povećanje športskih dosega), one su terminalni, a ne primarni događaj.

Simptomi i znakovi su povezani s kardiovaskularnim kolapsom i dijagnoza je očigledna. Hitno zbrinjavanje s postupcima kardiovaskularne reanimacije uspješno je u <20% bolesnika, postotak se može povećati širom dostupnošću automatiziranih vanjskih defibrilatora u zajednici. Kod bolesnika koji prežive, liječenje je usmjereno na osnovnu bolest.

Probir

Prije započinjanja bavljenja športom, športaši se probiru kako bi se identificirali eventualni rizici. Preporuke za probir su osobna i obiteljska anamneza, te fizikalni pregled (uključujući i krvni tlak, mjeren stojeći, te auskultaciju srca u stojećem položaju). Obiteljska anamneza te simptomi i znakovi hipertrofične kardiomiopatije ili Marfanova sindroma zahtijevaju daljnju obradu; potvrda bilo koje od navedenih bolesti može isključiti mogućnost bavljenja športom. Športaše koji razviju sinkopu ili presinkopu mora se obraditi kako bi se isključila anomalna koronarna arterija. Također, športaše treba odvraćati od uzimanja lijekova za poboljšanje športskih rezultata. Osobna anamneza te fizikalni pregled nisu ni senzitivni ni specifični; lažno pozitivni i lažno negativni nalazi su uobičajeni zbog niske prevalencije poremećaja srca u očigledno zdravoj populaciji. Korištenje probirnog UZV srca ili EKG–a moglo bi poboljšati otkrivanje bolesti, ali bi moglo dovesti do još više lažno pozitivnih nalaza, te je njihova uporaba u populaciji nepraktična.