Delirij i demencija

Delirij (ponekad se naziva akutno smeteno stanje) i demencija su najčešći uzroci kognitivnog oštećenja, premda afektivni poremećaji (npr. depresija) također mogu oštetiti kogniciju. Delirij i demencija su različiti poremećaji, ali ih je ponekad teško razlikovati. U oba poremećaja postoji oštećenje kognitivnih funkcija, ali demencija utječe uglavnom na pamćenje, a delirij većinom zahvaća pažnju.

Neke druge specifične karakteristike pomažu kod razlikovanja ta dva poremećaja (vidi TBL. 213–1). Delirij je obično posljedica akutne bolesti ili intoksikacije lijekovima (ponekad gotovo smrtonosne) i često je reverzibilan, dok je demencija obično uzrokovana anatomskim promjenama mozga, sporijeg je početka, i uglavnom je ireverzibilna. Delirij se često razvija kod bolesnika s demencijom. Mora se izbjeći zamjena delirija s demencijom kod starijih bolesnika—učestala klinička pogreška—osobito ako je delirij nastao u stanju kronične demencije. Niti jedna laboratorijska pretraga ne može poslužiti da bi se konačno mogao utvrditi uzrok kognitivnog oštećenja; nužna je detaljna anamneza i fizikalni pregled kao i poznavanje sposobnosti bolesnika prije pojave smetenosti odnosno zaboravljivosti.