Neurooftalmološki poremećaji i ispadi moždanih živaca

(Vidi i Pogl. 85, 91, 107 i 206 i Hornerov sindrom na str. 1767.)

Neurooftalmološki poremećaji zahvaćaju oko, zjenicu, optički živac, vanjske mišiće oka i njihove živce te centralne putove koji kontroliraju i integriraju pokrete očiju i vid. Tumori, upala, trauma, sistemske bolesti i degenerativni ili drugi procesi mogu utjecati na ove strukture uzrokujući gubitak vida, dvoslike, ptozu, poremećaje zjenice, periokularnu bol i glavobolju. Ispadi moždanih živaca uključuju smetnje njuha, vida, sluha, okusa, ravnoteže, mimike lica, govora, žvakanja ili gutanja (vidi TBL. 219–1).

Zahvaćen može biti jedan ili više moždanih živaca.

Procjena uključuje detaljna pitanja o simptomima, pregled vidnog sustava i testove za otkrivanje nistagmusa (vidi OKVIR 84–1 na str. 776). Pregled vidnog sustava obuhvaća određivanje oštrine vida i vidnog polja, oftalmoskopiju, ispitivanje pokretljivosti očiju (vidi TBL. 219–2), pregled vjeđa i zjenica (vidi i str. 869 i TBL. 219–3), te pregled moždanih živaca (vidi i str. 1750). Najčešće je potrebno učiniti neku od neuroradioloških pretraga (CT ili MR).

Pokreti očnih jabučica (bulbomotorika) se ispituju tako da bolesnik drži glavu mirno i pogledom slijedi ispitivačev prst koji se kreće do krajnjeg lijevog položaja, te zatim desno, gore, dolje, dijagonalno na svaku stranu i ravno prema bolesnikovom nosu (za procjenu akomodacije). Međutim, takvom pregledu može promaći lakša pareza očnih pokreta dovoljna da prouzroči dvoslike.

Dvoslike se mogu pojaviti zbog oštećenja bilateralne koordinacije očnih pokreta (npr. živčanih putova) ili zbog oštećenja 3. (oculomotorius), 4. (trochlearis) ili 6. (abducens) moždanog živca. Procjena uključuje zasebno ispitivanje svakog oka dok je drugo oko zatvoreno. Ako dvoslike postoje i kad je jedno oko zatvoreno (monokularna diplopija), najvjerojatniji uzrok je neneurološka bolest oka (vidi str. 874). Ako dvoslike nestanu kad se jedno oko zatvori (binokularna diplopija), uzrok je vjerojatno poremećaj bulbomotorike. Paretično je ono oko koje, kad je zatvoreno, eliminira periferniju sliku. Stavljanje crvenog stakla ispred jednog oka može pomoći u identificiranju paretičnog oka, perifernija slika je crvena (vidi i str. 874).

Pregledom zjenica ocjenjuje se njihova veličina, jednakost i pravilnost. U normalnim uvjetima zjenice se trenutačno (unutar 1 sek) i jednako sužavaju pri akomodaciji ili izlaganju direktnom svjetlu i svjetlu usmjerenom na drugu zjenicu (konsenzualno svjetlo). Ako nema reakcija na svjetlo na jednom oku, tzv. testom njihajuće baterije, tj. brzim naizmjeničnim osvjetljavanjem zjenica, može se razlučiti aferentno (npr. mrežnica ili vidni živac) od eferentnog (npr. 3. moždani živac ili pupilarni mišić) oštećenja kraka refleksnog luka.

Liječenje neurooftalmoloških poremećaja i ispada moždanih živaca ovisi o njihovom uzroku.