Ozljede hladnoćom

Izlaganje hladnoći može uzrokovati sniženje tjelesne temperature (hipotermiju) i žarišne ozljede mekih tkiva. Ozljeda tkiva uzrokovana smrzavanjem je smrzotina. Ozljede tkiva bez smrzavanja su ozebline, rovovsko stopalo i promrzline. Liječe se zagrijavanjem.

Podložnost ozljedama uzrokovanima hladnoćom je povećana kod iscrpljenosti, izgladnjelosti, dehidracije, hipoksije, poremećene kardiovaskularne funkcije i dodira s vlagom ili metalom. U osobitoj su opasnosti starije i vrlo mlade osobe te osobe pod utjecajem droga ili alkohola. U starijih je osoba osjet temperature često oslabljen, kao i pokretnost i komunikacija, što dovodi do ostanka u prehladnom okolišu. Ova oštećenja, zajedno sa smanjenom količinom potkožnog masnog tkiva, doprinose hipotermiji u starijih—ponekad čak i u zatvorenom, hladnom prostoru. Vrlo mlade osobe na sličan način imaju smanjenu pokretljivost i sposobnost komunikacije, a imaju i povećani omjer površine i mase tijela, što povećava gubitak topline. Osobe pod utjecajem droga ili alkohola koje gube svijest u hladnom okolišu često padaju u hipotermiju.

Od osnovne važnosti je prevencija. Oblačenje nekoliko slojeva tople odjeće i zaštita od vlage i vjetra su važni čak i kad se ne čini da bi vrijeme moglo prijetiti ozljedom uslijed hladnoće. Treba nositi odjeću koja zadržava izolacijska svojstva čak i kad je vlažna (npr. od vune ili polipropilena). Rukavice i čarape trebaju biti što je suše moguće; tijekom vrlo hladna vremena treba nositi izolirajuće čizme koje ne ometaju cirkulaciju. Toplo pokrivalo za glavu je osobito važno, jer se 30% topline gubi iz područja glave. Uzimanje obilne količine tekućine i hrane pomaže pri održavanju metaboličkog stvaranja topline. Obraćanje pažnje dijelovima tijela koji se hlade ili obamru te hitno zagrijavanje može pomoći pri sprječavanju ozljede uslijed hladnoće.