Ozljede prilikom ronjenja i rada u stlačenom zraku

U SAD–u se godišnje dogodi >1000 ozljeda prilikom ronjenja; >10% ih završava smrću. Slične ozljede mogu zadesiti radnike u tunelima ili kesonima, gdje se komprimirani zrak koristi za istiskivanje vode s mjesta gdje se obavljaju radovi. Mnoge ozljede su povezane s visokim tlakom, koji na velikim dubinama ili u kesonu nastaje zbog težine vode zbrojene s atmosferskim tlakom na površini. Na dubini od 10 m tlak morske vode je jednak standardnom atmosferskom tlaku na razini mora, koji iznosi 1 atmosferu (atm.), zbog čega ukupni tlak na toj dubini iznosi 2 atm. Za svakih dodatnih 10 m dubine, tlak se povećava za 1 atm.

Volumen plinova u odjeljcima tijela je obrnuto razmjeran vanjskom tlaku; povećanje ili smanjenje volumena plinova uslijed vanjskog tlaka stvara neposredne fizičke sile koje mogu oštetiti različita tkiva u tijelu (barotrauma). S povećanjem tlaka u okolini, povećava se količina otopljenih plinova u krvi. Povećana količina plina može izazvati ozljedu neposredno (npr. dušikova narkoza, toksičnost O2) ili posredno, prilikom izranjanja, kad se dekompresijom iz prezasićene krvi otpuštaju mjehurići N 2(dekompresijska bolest). Barotrauma ili dekompresija mogu izazvati arterijsku plinsku (zračnu) emboliju. Druge ozljede povezane s ronjenjem (npr. utapanje, hipotermija, trauma) opisane su na drugim mjestima u PRIRUČNIKU.

Liječnici koji zbrinjavaju bolesnike s ozljedama uzrokovanim ronjenjem ili komprimiranim zrakom mogu potražiti savjet (u SAD–u, op. prev.) od Divers Alert Network (919–684– 8111; www.diversalertnetwork.org).