Prirođene neurološke anomalije

Neke od najtežih neuroloških anomalija (npr. anencefalija, encefalokela, spina bifida) se razvijaju u prva 2 mj. gestacije i predstavljaju poremećaj razvoja neuralne cijevi (disrafiju). Ostale, poput lisencefalije, nastaju zbog poremećaja migracije neurona, do koje dolazi između 9 i 24 tj. gestacije. Hidranencefalija i porencefalija su posljedica razarajućih zbivanja do kojih dolazi nakon što se mozak već oblikovao. Neke anomalije (npr. meningokela) su relativno bezopasne.

Amniocentezom (vidi str. 2145) i ultrazvukom (vidi str. 2144) je moguće točno otkrivanje mnogih malformacija in utero. Kad se malformacija otkrije, roditeljima je potrebna psihološka potpora i genetičko savjetovanje, jer je opasnost da i sljedeće dijete ima takvu malformaciju velika.

U žena koje su imale fetus ili novorođenče s defektom neuralne cijevi, smanjenje opasnosti od takvog defekta za 75% u sljedećim trudnoćama se može postići promjenom folata (folne kiseline) (4 mg/dan), s početkom 3 mj. prije začeća i tijekom cijelog prvog tromjesečja. Svežene reproduktivne dobi koje nisu imale fetus ili novorođenče s defektom neuralne cijevi trebale bi uzimati hranom ili putem nadopune barem 400 μg/dan (neki stručnjaci, u svrhu još većeg smanjenja opasnosti preporučuju 800 μg/dan) folata te nastaviti s primjenom te količine tijekom prvog tromjesečja. Premda ovo nadopunjavanje smanjuje opasnost razvoja defekta neuralne cijevi u djeteta, stupanj smanjenja opasnosti je manji u žena sa zahvaćenim fetusom ili novorođenčetom u anamnezi.