Crvenilo oka

Pod crvenilom oka se podrazumijeva crvenilo otvorenog oka uslijed proširenja površnih krvnih žila.

Patofiziologija

Do proširenja površnih krvnih žila oka dolazi zbog

  • Infekcije
  • Alergije
  • Upale (neinfektivne)
  • Povišenja očnog tlaka

Može biti zahvaćeno više dijelova oka, najčešće spojnica, no također i žilnica, episklera i sklera (bjeloočnica).

Etiologija

Najčešći uzroci crvenila oka su

  • Infektivni konjunktivitis
  • Alergijski konjunktivitis

Često su uzrok abrazije rožnice i strana tijela (vidi Tablicu 1), no premda je oko crveno, bolesnici se obično žale na ozljedu, bol u oku ili oboje. Međutim, u male djece i dojenčadi se ovaj podatak ne mora znati.

Obrada

Većinu bolesti može dijagnosticirati liječnik opće medicine.

ANAMNEZA

Sadašnja anamneza treba obratiti pažnju na početak i trajanje crvenila, te promjene vida, svrbež, grebanje, bol ili iscjedak. Treba zabilježiti vrstu i jačinu boli, kao i podatak pojačava li se na svjetlost (fotofobija). Kliničar treba utvrditi je li iscjedak vodenast ili gnojan. Dodatnim se pitanjima utvrđuje postojanje ozljeda, izlaganje nadražujućim tvarima i nošenje kontaktnih leća (uključujući i moguće pretjerivanje, poput nošenja noću dok se spava). Utvrđuje se postojanje prethodnih napada boli ili crvenila oka, te njihov vremenski obrazac pojavljivanja.

TABLICA 1

NEKI UZROCI CRVENILA OKA

Uzrok

Sugestivni nalazi

Dijagnostički pristup

BOLESTI SPOJNICE I EPISKLERITIS*

Alergijski i sezonski konjunktivitis

Jaki obostrani svrbež, moguć edem spojnice (kemoza)

Poznate alergije ili druge osobine alergija (npr. sezonska pojava, rinoreja)

Ponekad lokalna primjena lijekova za oči (osobito neomicina)

Klinička obrada

Kemijski (iritansima uzrokovani) konjunktivitis

Izlaganje mogućim iritansima (npr. prašini, dimu, amonijaku, kloru, fosgenu)

Klinička obrada

Episkleritis

Jednostrano žarišno crvenilo, blagi nadražaj, minimalno suzenje

Klinička obrada

Infektivni konjunktivitis

Osjećaj grebanja, fotoosjetljivost

Ponekad mukopurulentni iscjedak, edem kapaka ili folikuli na tarzalnoj spojnici

Klinička obrada

Subkonjunktivalno krvarenje

Jednostrana, asimptomatska, žarišna crvena područja ili konfluirajuće crvenilo

Moguća prethodna ozljeda ili Valsalvin manevar

Klinička obrada

Vernalni konjunktivitis

Muškarci preadolescentne ili adolescentne dobi

Drugi atopijski poremećaji

Pojava u proljeće a povlačenje zimi

Klinička obrada

BOLESTI ROŽNICE

Keratitis uslijed kontaktnih leća

Dugotrajno nošenje kontaktnih leća, suzenje, edem rožnice

Klinička obrada

Abrazija rožnice ili strano tijelo u rožnici

Početak nakon ozljede (no u dojenčadi ili male djece taj podatak ne mora biti poznat)

Osjećaj stranog tijela

Prilikom bojenja fluoresceinom nalaz promjene

Klinička obrada

Vrijed rožnice

Često sivkasto zamućenje na rožnici; kasnije vidljiv krater

Mogućnost spavanja s kontaktnim lećama

Uzgoj uzročnika u kulturi brisa vrijeda (bris uzima oftalmolog)

Epidemijski keratokonjunktivitis (adenovirusni keratitis) – umjereni do teški

Često edem kapaka, preaurikularna limfadenopatija, kemoza (edem spojnice)

Prilikom bojenja fluoresceinom nalaz točkastih promjena

Klinička obrada

Herpes simplex keratitis

Početak nakon konjunktivitsa, plikovi na kapku

Prilikom bojenja fluoresceinom klasična dendritična promjena na rožnici

Jednostran

Često povezan s uveitisom

Klinička obrada

Uzgoj virusa u kulturi ako je dijagnoza nejasna

Oftalmički herpes zoster

Jednostrani kožni osip na čelu (klasične nakupine vezikula na eritematoznoj podlozi), ponekad zahvaćanje vrška nosa

Edem kapaka

Crvenilo oka

Moguća jaka bol

Klinička obrada

Uzgoj virusa u kulturi ako je dijagnoza nejasna

OSTALE BOLESTI

Akutni glaukom

suženog očnog kuta

Jaka bol

Glavobolja, mučnina, povraćanje, haloi oko izvora svjetlosti

Zamućena rožnica (zbog edema)

Smanjena oštrina vida

Očni tlak obično >40

Tonometrija i gonioskopija

Prednji uveitis

Bol, fotofobija

Cilijarno crvenilo (crvenilo najizraženije i obično konfluirajuće oko rožnice)

Često čimbenik rizika (npr. autoimuna bolest, tupa ozljeda u prethodnih nekoliko dana)

Moguće slabljenje oštrine vida ili gnoj u prednjoj očnoj sobici (hipopion)

Stanice ili precipitat prilikom pregleda procjepnom svjetiljkom

Klinička obrada

Skleritis

Jaka bol, koja se često naziva »dosadnom«, fotofobija, suzenje

Crvene ili ljubičaste mrlje ispod bulbarne spojnice

Edem bjeloočnice

Bolna očna jabučica prilikom palpacije

Često anamnestički podatak o autoimunoj bolesti

Klinička obrada

Dodatne pretrage koje izvodi ili ih nalaže oftalmolog

*Ukoliko se drugačije ne opiše, obično obilježene svrbežem ili osjećajem grebanja, suzenjem, difuznim crvenilom i često fotoosjetljivošću, ali bez promjene oštrine vida, boli i prave fotofobije.

Ukoliko se drugačije ne opišu, obično obilježene suzenjem, boli i pravom fotofobijom. Ako bolest zahvaća vidnu osovinu, poremećen je vid.

Osvrtom na druge organske sustave treba tražiti simptome koji ukazuju na moguće uzroke, uključujući glavobolju, mučninu, povraćanje i haloe oko izvora svjetlosti (akutni glaukom zatvorenog očnog kuta), iscjedak iz nosa i kihanje (alergije, infekcije gornjeg dišnog sustava) i kašalj, grlobolju i malaksalost (infekcije gornjeg dišnog sustava).

Ranija anamneza uključuje pitanja o poznatim alergijama i autoimunim bolestima. Anamneza o lijekovima treba sadržavati ciljana pitanja o nedavnoj lokalnoj primjeni lijekova (i onih koji se kupuju bez recepta) koji su mogli izazvati preosjetljivost.

FIZIKALNI PREGLED

U opći pregled treba uključiti pregled glave i vrata u potrazi za istovremenim bolestima (npr. infekcijom gornjeg dišnog sustava, alergijskim rinitisom, zosterom).

Pregled oka obuhvaća određivanje oštrine vida a za njega je obično potrebna mala svjetiljka, fluoresceinska boja i procjepna svjetiljka.

Mjeri se oštrina vida uz najveću korekciju. Utvrđuje se veličina i reaktivnost zjenica na svjetlost. Prava fotofobija (ponekad zvana dogovornom fotofobijom) postoji ako se prilikom osvjetljavanja zdravog oka u zatvorenom oku osjeća bol. Utvrđuje se ekstraokularna pokretljivost a na oku i periorbitalnom tkivu se traže znakovi promjena i edema. Na tarzalnoj površini se traže folikuli. Rožnice se oboje fluoresceinom i pregledavaju pod povećanjem. Ako se pronađe abrazija rožnice, kapak se izvrne te se traže skrivena strana tijela. Pregled oka i rožnice je najbolje izvoditi uz pomoć procjepne svjetiljke. Ona se također rabi za pregled prednje očne sobice u potrazi za stanicama, zamućenjima i gnojem (hipopion). Očni se tlak mjeri tonometrijom, premda

ZNAKOVI ZA UZBUNU

  • Iznenadna jaka bol i povraćanje
  • Kožni osip zoster tipa
  • Smanjena oštrina vida
  • Krater na rožnici
  • Granajuća, dendritična promjena na rožnici
  • Očni tlak >40
  • Nakon ukapavanja fenilefrina ne dolazi do izbljeđivanja

je ovo mjerenje moguće preskočiti ako ne postoje znakovi i simptomi koji ukazuju na bilo koju drugu bolest osim konjunktivitisa.

TUMAČENJE NALAZA

Bolesti spojnice i episkleritis se od drugih uzroka crvenila oka razlikuju po bezbolnosti, nepostojanju fotofobije i obojenja rožnice. Unutar ove dvije skupine bolesti, episkleritis se obično odlikuje žarišnim rasporedom a subkonjunktivalno krvarenje po nepostojanju suzenja, svrbeža i fotoosjetljivosti. Prema kliničkim mjerilima nije moguće točno razlikovati virusni od bakterijskog konjunktivitisa.

Bolesti rožnice se od drugih uzroka crvenila oka (i obično međusobno) razlikuju na osnovi bojenja fluoresceinom. One se odlikuju boli i fotofobijom. Ako se ukapavanjem kapljice očnog anestetika (npr. proparakaina od 0.5%) prije tonometrije i ukapavanja fluoresceina u potpunosti ublažava bol, uzrok je vjerojatno samo promjena rožnice. Ako bol postoji i ne ublažava se očnim anestetikom, uzrok može biti prednji uveitis, glaukom ili skleritis. Budući da bolesnici mogu imati prednji uveitis nakon bolesti rožnice, pojava boli nakon ukapavanja anestetika ne isključuje promjene na rožnici.

Prednji uveitis, glaukom, akutni glaukom suženog očnog kuta i skleritis se obično mogu razlikovati od drugih uzroka crvenila oka po postojanju boli i nedostatku obojenja rožnice. Prednji uveitis je vjerojatan u pacijenta s bolovima, pravom fotofobijom, nedostatkom obojenja rožnice fluoresceinom i normalnim očnim tlakom; konačna se dijagnoza postavlja na osnovi nalaza stanica i zamućenja u prednjoj očnoj sobici. Međutim, liječniku opće medicine ove znakove može biti teško uočiti. Akutni glaukom suženog očnog kuta se obično može prepoznati po naglom početku teških i karakterističnih simptoma, no konačna dijagnoza se postavlja tonometrijom.

Ukoliko uzrok nije skleritis, ukapavanje fenilefrina od 2,5% uzrokuje izbljeđivanje crvenila oka . Fenilefrin se ukapava za proširivanje zjenice u bolesnika kod kojeg je potreban podrobni pregled mrežnice. Međutim, ne smije ga se koristiti u bolesnika kod kojih postoji:

  • Sumnja na akutni glaukom suženog očnog kuta
  • Anamnestički podatak o glaukomu
  • Uska prednja očna sobica

PRETRAGE

Pretrage obično nisu potrebne. Uzgoj virusa u kulturi može koristiti ako se sumnja na herpes simplex ili zoster a dijagnoza nije klinički jasna. Uzorak s vrijedova rožnice uzima oftalmolog. Bolesnicima s glaukomom izvodi se gonioskopija. Bolesnicima s uveitisom a bez jasnog uzroka (npr. ozljede) mogu biti potrebne pretrage na autoimune bolesti. Bolesnike sa skleritisom se podvrgava dodatnim pretragama prema naputcima oftalmologa.

LIječenje

Liječi se uzrok. Crvenilo oka se samo po sebi ne treba liječiti. Lokalna primjena vazokonstriktornih tvari se ne preporučuje.

NAJVAŽNIJE

  • Većina slučajeva je posljedica konjunktivitisa.
  • Bol i prava fotofobija ukazuju na druge, teže dijagnoze.
  • Pacijentima s bolovima, najvažnije je učiniti pregled procjepnom svjetiljkom uz bojenje fluoresceinom i tonometriju.
  • Trajna bol usprkos primjeni očnog anestetika bolesnicima s urednim nalazom pri pretrazi pomoću fluoresceina ukazuje na prednji uveitis, skleritis ili akutni glaukom suženog očnog kuta. Ove se dijagnoze ne smiju previdjeti (pogriješiti).