Kosti, zglobovi i mišići

Kost je tkivo koje se neprestano mijenja i ima nekoliko uloga. Sve kosti čine kostur. Kostur, mišići, tetive, ligamenti (sveze) i ostali dijelovi zglobova čine mišićnokoštani sustav. Kostur daje čvrstoću i stabilnost, te predstavlja uporište za mišiće koji vrše kretnje. Kosti također oblikuju štit za unutrašnje organe.

Razlikujemo dva osnovna oblika kosti: plosnate (kao što su kosti glave i kralješci) i duge (kao što je bedrena kost i kosti ruke). Ali unutrašnja građa kosti je u osnovi ista. Čvršći vanjski dio sadrži uglavnom proteine, kao što je kolagen, i tvar zvanu hidroksiapatit. Hidroksiapatit sadrži većinom kalcij i druge minerale pa služi kao spremnik za tjelesni kalcij i odgovoran je za čvrstoću kostiju. Srž (moždina) u središtu svake kosti je mekša i manje gustoće, a sadrži specijalizirane stanice od kojih nastaju krvne stanice. Krvne žile prolaze kroz kost, a živci ih okružuju.

Zglob je spoj između dvije kosti. Građa zgloba uvjetuje vrstu i opseg kretnji koji se mogu vršiti u zglobu. Neki zglobovi, kao oni između kostiju lubanje, zvani šavovi, nisu pokretni u odraslih osoba. Drugi zglobovi imaju veći opseg kretnji. Primjerice, u ramenom zglobu, koji se sastoji od kugle i čašice, moguća je unutrašnja i vanjska rotacija (okretanje oko uzdužne osi) kao i kretnje naprijed natrag i u stranu. U lakatnom zglobu i zglobovima prstiju ruke i noge moguće je izvršiti samo pregibanje (fleksiju) i ispružanje (ekstenziju).

Ostali dijelovi zglobova osiguravaju stabilnost i smanjuju mogućnost oštećenja struktura uslijed dugotrajne upotrebe. Zglobne ploštine su prekrivene hrskavicom―glatko, otporno, zaštitno tkivo koje djeluje kao ublaživač udaraca i sprječava trenje između zglobnih ploština kostiju. Zglob je također prekriven tkivom (sinovijalno tkivo) koje ga oblaže sa svih strana tvoreći zglobnu čahuru. Stanice u sinovijalnom tkivu proizvode prozirnu tekućinu (sinovijalna tekućina) koja ispunjava zglobnu čahuru i dodatno smanjuje trenje i olakšava kretnje.

Mišići su snopovi vlakana koji se mogu kontrahirati. Mišići kostura, koji su odgovorni za držanje tijela i kretnje, imaju polazišta i hvatišta na kostima i u skupinama okružuju zglobove. Primjerice, mišić koji pregiba lakatni zglob (biceps) je antagonist mišiću koji ga ispruža (triceps).

Tetive, čvrsti snopovi vezivnog tkiva, pričvršćuju kraj mišića za kost. Ligamenti, koji su slično tkivo, okružuju zglobove i povezuju dvije kosti. One pomažu u učvršćivanju i stabilizaciji zgloba, dozvoljavajući pokrete samo u određenim smjerovima. Burze su vreće ispunjene tekućinom koje dodatno ublažavaju trenje između dvije susjedne strukture koje bi se u protivnom uslijed međusobnog struganja mogle oštetiti.

Dijelovi zgloba zajedno sudjeluju u izvođenju uravnoteženih kretnji koje neće uzrokovati ozljedu. Primjerice, kad je koljeno u pregibu u početnom dijelu koraka, stražnji mišići natkoljenice se stegnu (kontrahiraju) i skraćuju pregibajući potkoljenicu u koljenu. Istodobno, četveroglavi mišić natkoljenice (m. quadriceps femoris) koji se nalazi sprijeda je opušten (relaksiran), omogućujući pregibanje koljena. Unutar koljenskog zgloba hrskavica i sinovijalna tekućina smanjuju trenje. Pet ligamenata koji okružuju zglob pomažu u održavanju kostiju u odgovarajućem položaju. Burze ublažavaju trenje između goljenične kosti (tibia) i ligamenta koji povezuje iver (patela) i goljeničnu kost.