Tjelovježba i kondicija

Tjelovježba je planirana fizička aktivnost koja se ponavljano izvodi radi uspostavljanja ili održavanja kondicije; kondicija je sposobnost izvođenja tjelesnih aktivnosti.

Potrebno je redovito vježbanje za održavanje kondicije. Vježbanje jača srce, čime se svakim srčanim udarom poveća količina krvi koju srce ispumpa. Tako se tijelu putem krvi dovodi veća količina kisika, što povećava maksimalnu količinu kisika koju tijelo može uzeti i koristiti. Ova količina, nazvana maksimalni unos kisika, može se izmjeriti i time odrediti kondiciju.

Vježbanje koristi tijelu na mnogo različitih načina. Istezanje povećava fleksibilnost. Nošenje tereta jača kosti i pomaže u sprječavanju osteoporoze. Vježbanje pomaže i u sprječavanju konstipacije (zatvora), prevenira i kontrolira neke oblike šećerne bolesti, snižava krvni tlak, smanjuje stres, debljinu i snižava ukupni kolesterol i kolesterol niske gustoće (LDL).

Vježbanje koristi čovjeku bez obzira na dob, uključujući i starije dobne skupine. Novija istraživanja pokazuju da vježbanje može ojačati i krhke, stare ljude. Stariji ljudi koji nastavljaju vježbati i natječu se u trčanju na duže staze održavaju maksimalni unos kisika. Inaktivnost, više nego samo starenje, uzrokuje smanjenje fizičkih sposobnosti starijih ljudi.

Korist vježbanja se brzo gubi, nakon što osoba prekine vježbati. Srčana snaga i mišićna snaga se smanjuju, isto kao i razina kolesterola velike gustoće (HDL)―korisnog kolesterola―a krvni tlak i masno tkivo se povećavaju. Čak i sportaši kada prekinu vježbati ne zadržavaju dugo značajnu dobrobit. Oni nemaju veću sposobnost izvođenja fizičkih aktivnosti, nemaju manji rizik od srčanog infarkta i nemaju bržu mogućnost prilagođivanja vježbama nego imaju oni koji nisu nikad vježbali.