Poremećaji bijelih krvnih stanica

Bijele krvne stanice (leukociti) predstavljaju obranu tijela od zaraznih organizama i stranih tvari. Da bi na zadovoljavajući način obranili tijelo, dovoljan broj bijelih krvnih stanica mora poticati (stimulirati) prave odgovore (reakcije), doći tamo gdje su potrebni i tada ubiti i probaviti štetne organizme i tvari.

Kao i sve krvne stanice, bijele krvne stanice se stvaraju u koštanoj srži. Razvijaju se iz preteča (matičnih stanica) koje tijekom vremena sazrijevaju u jednu od pet glavnih vrsta bijelih krvnih stanica―neutrofili, limfociti, monociti, eozinofili i bazofili. Normalno osoba stvara oko 100 milijardi bijelih krvnih stanica dnevno.

Obično se broj bijelih krvnih stanica u određenom volumenu krvi određuje automatski kompjutoriziranim uređajem za brojenje stanica. Ti uređaji daju ukupni broj bijelih krvnih stanica (KKS = kompletna krvna slika) izraženih kao stanice u mikrolitri krvi, kao i odnos svake od pet glavnih vrsta bijelih krvnih stanica. Ukupni se broj bijelih krvnih stanica normalno kreće između 4.000 i 10.000 stanica u mikrolitri.

Na poremećaj ukazuje i premalo i previše bijelih krvnih stanica. Kod leukopenije smanjuje se broj bijelih krvnih stanica na manje od 4.000 u mikrolitri, što čini osobu prijemčivom za nastanak infekcija. Leukocitoza, povećani broj bijelih krvnih stanica, može biti reakcija na infekcije ili strane tvari, ili može nastati zbog raka, ozljede, stresa ili nekih lijekova. Većina poremećaja bijelih krvnih stanica uključuje neutrofile, limfocite, monocite i eozinofile. Poremećaji koji uključuju bazofile su vrlo rijetki.

TABLICA 156-1

Lijekovi koji mogu izazvati neutropeniju

Antibiotici (penicilini, sulfonamidi i kloramfenikol)

Sredstva protiv epileptičnih grčeva (antikonvulzivi)

Lijekovi protiv štitnjače

Lijekovi koji se koriste za kemoterapiju raka (citostatici)

Soli zlata

Fenotiazini