Moždani udar i srodni poremećaji

Kada je prekinut protok krvi u mozak, moždane stanice mogu odumrijeti ili biti oštećene zbog manjka kisika. Moždane stanice mogu biti oštećene i ako se u mozgu ili oko njega pojavi krvarenje. Neurološki problemi koji nastaju nazivaju se cerebrovaskularni poremećaji, jer su zahvaćeni mozak (cerebrum) i krvne žile (vaskulatura).

Nedostatna opskrba krvlju dijelova mozga tijekom kraćih razdoblja uzrokuje prolazne ishemične atake, privremene smetnje u funkciji mozga. Kako se krvna opskrba brzo uspostavlja, moždano tkivo ne odumire, kao što se događa pri moždanom udaru. Prolazna ishemična ataka je često rani znak upozorenja na moždani udar.

U zapadnim su zemljama moždani udari najčešći uzrok onesposobljujućeg neurološkog oštećenja. Visoki krvni tlak i ateroskleroza―otvrdnuće krvnih žila zbog odlaganja masti―najveći su rizični čimbenici za moždane udare. Incidencija udara se u novijim desetljećima smanjila, uglavnom zbog toga što su ljudi svjesniji važnosti kontroliranja visokog krvnog tlaka i visoke razine kolesterola.

Kako udar ili prolazna ishemična ataka utječe na tijelo ovisi o tome gdje je u mozgu došlo do prekida krvnog protoka ili gdje se pojavilo krvarenje. Svako područje mozga opskrbljuju posebne krvne žile. Na primjer, ako se krvna žila u području koje upravlja pokretima mišića lijeve noge začepi, noga će biti slaba ili paralizirana. Ako je oštećeno područje koje osjeća dodir na desnoj ruci, desna će ruka izgubiti osjet. Gubitak funkcije je najveći odmah nakon udara. Međutim, nešto se funkcije obično vrati, jer dok neke moždane stanice odumru, druge su samo oštećene i mogu se oporaviti.

Katkada se moždani udar ili prolazna ishemična ataka pojavi kada je protok krvi kroz mozak normalan, ali krv ne sadrži dovoljno kisika. To se događa kada osoba ima tešku anemiju, otrovanje ugljikovim monoksidom ili stanje koje stvara nenormalne krvne stanice ili je zgrušavanje krvi nenormalno, kao što su leukemija ili policitemija.