Ateroskleroza

Arterioskleroza je općeniti pojam za više bolesti u kojima stijenka arterije postaje tanja i manje elastična. Najvažniji i najčešći oblik te bolesti je ateroskleroza pri kojoj dolazi do nakupljanja masnog materijala pod unutrašnju ovojnicu (endotel) arterijske stijenke.

Ateroskleroza može zahvatiti arterije mozga, srca, bubrega, drugih vitalnih organa, te ruku i nogu. Kada se ateroskleroza razvije u arterijama koje opskrbljuju mozak (karotidne arterije) može doći do moždanog udara, a ukoliko zahvati arterije koje opskrbljuju srce (koronarne arterije) može nastupiti srčani udar (infarkt srca).

U Sjedinjenim Američkim Državama i većini zapadnih zemalja ateroskleroza je vodeći uzrok pobola i smrti. Samo je u SADu od posljedica ateroskleroze 1992. godine umrlo milijun ljudi, dvostruko više nego od raka i deset puta više nego od prometnih nesreća. Unatoč značajnom medicinskom napretku bolest koronarnih arterija (koja je posljedica ateroskleroze i uzrokuje srčani udar) i aterosklerotski moždani udar su odgovorni za više smrtnih slučajeva nego svi ostali uzroci zajedno.

Uzroci

Ateroskleroza započinje kad jedna vrsta bijelih krvnih zrnaca, koja se zovu monociti, prodru iz krvne struje u stijenku arterije i tamo se preobraze u stanice koje nakupljaju masne tvari. S vremenom, ti masnoćom nakrcani monociti spajaju se dovodeći do zadebljanja koja su poput krpica razasuta ispod unutarnje ovojnice arterijske stijenke. Svako zadebljano područje (naziva se aterosklerotski plak ili aterom) dalje se puni mekanom tvari, poput sira, koja se sastoji od različitih masnih materijala, a ponajviše od kolesterola, glatkih mišićnih stanica i stanica vezivnog tkiva. Ateromi mogu biti razasuti po srednje velikim i velikim arterijama, ali obično se stvaraju na mjestima gdje se arterije granaju―vjerojatno zbog trajne turbulencije krvi koja se događa na tim mjestima. Ta su mjesta izložena trajnim udarima krvne struje u arterijsku stijenku, što čini ta mjesta prijemljivima za stvaranje ateroma.

Arterije zahvaćene aterosklerozom gube svoju elastičnost, a promjer im se sve više suzuje kako ateromi rastu. S vremenom se u ateromima nakuplja kalcij, pa ateromi postaju krhki i mogu puknuti (ruptura plaka). Krv tada može ući u puknuti aterom i sve više ga širiti, uslijed čega se arterija sve više sužava. Puknuti aterom može izbaciti svoj masni sadržaj u lumen arterije, što može biti otponac za stvaranje ugruška (tromba). Ugrušak može još više suziti arteriju, pa je čak i začepiti (tromboza) na tom mjestu ili se može otkinuti i nizvodno začepiti arteriju (embolija).

Simptomi

Ateroskleroza obično ne izaziva simptome sve dok značajno ne suzi arteriju, ili dok ne izazove naglo začepljenje. Simptomi ovise o tome gdje se događa aterosklerotski proces. Tako ateroskleroza može izazvati različite probleme u srcu, mozgu, nogama ili gotovo svugdje u tijelu.

Kako nastaje ateroskleroza

Ateroskleroza započinje kada bijela krvna zrnca, koja se zovu monociti, prodru iz krvne struje u stijenku arterije gdje se transformiraju u stanice koje nakupljaju masni materijal. S vremenom se razvije krpičasto zadebljanje (plak) u unutarnjoj ovojnici arterije.

Poprečni presjek kroz arteriju

MSD medicinski priručnik za pacijente

Kad ateroskleroza jače suzi neku arteriju tada područje tijela koje opskrbljuje ta arterija ne dobiva dovoljno krvi koja kisikom opskrbljuje tkivo. Prvi simptom suženja arterije može biti bol ili grč u momentu kada opskrba krvlju ne može zadovoljiti potrebe tkiva za kisikom. Na primjer, za vrijeme fizičkog opterećenja osoba može osjetiti bolove u prsnom košu (angina pektoris) jer postoji manjak krvi u srčanom mišiću, ili prilikom hodanja osoba može osjetiti grčeve u nogama (intermitentne klaudikacije) jer postoji manjak kisika u nogama. Obično se ovi simptomi javljaju postupno jer aterom polagano suzuje arteriju. Ipak, ako začepljenje arterije nastane naglo, na primjer kada se krvni ugrušak zaustavi u arteriji, tada se i simptomi razviju naglo.

Čimbenici rizika

Rizik nastanka ateroskleroze povećava se u osoba s visokim krvnim tlakom, povišenim vrijednostima kolesterola u serumu, u pušača, dijabetičara, gojaznih pacijenata, kod pomanjkanja tjelesne aktivnosti i u starosti. Povišen rizik također imaju osobe u kojih je bliski rođak obolio od ateroskleroze u ranoj životnoj dobi. Muškarci imaju veći rizika od žena, ali nakon menopauze rizik se u žena ipak povećava i na koncu izjednačava s onim u muškaraca.

U osoba koje boluju od urođene bolesti homocistinurije dolazi do opsežnog stvaranja ateroma i to posebno u mlađoj životnoj dobi. Bolest zahvaća mnoge arterije, a ne prvenstveno koronarne arterije koje opskrbljuju srce. Nasuprot tomu, pri urođenoj primarnoj obiteljskoj hiperkolesterolemiji vrlo visoke vrijednosti kolesterola u serumu uzrokuju stvaranje ateroma u koronarnim arterijama mnogo češće nego u drugim arterijama.

Prevencija i liječenje

U cilju sprječavanja nastanka ateroskleroze osoba treba ukloniti čimbenike rizika: visoke vrijednosti kolesterola u krvi, visoki krvni tlak, pušenje, gojaznost i fizičku neaktivnost. Shodno tome, prevencija se može sastojati od smanjenja vrijednosti kolesterola, sniženja krvnog tlaka , prekida pušenja, smanjenja tjelesne težine i započinjanja programa tjelovježbe. Na sreću, poduzimajući korake za postizanje jednog cilja pomaže se i ostvarenju drugih. Na primjer, tjelovježbom osoba može smanjiti tjelesnu težinu, što ujedno pomaže da se smanji i razina kolesterola u serumu i snizi krvni tlak. Prestanak pušenja pomaže smanjenju kolesterola u krvi i sniženju krvnog tlaka.

U ljudi koji inače imaju povišeni rizik za srčanu bolest pušenje predstavlja trajnu opasnost. Pušenje cigareta smanjuje razinu “dobrog kolesterola” (kolesterol visoke gustoće ili engl. High Density Lipoprotein cholesterol ili HDL kolesterol), a povisuje razinu “lošeg kolesterola” (kolesterol niske gustoće ili eng. Low Density Lipoprotein cholesterol ili LDL kolesterol). Pušenje također povisuje razinu ugljičnog monoksida u krvi, koji povisuje rizik oštećenja unutarnje ovojnice arterijske stijenke. Pušenje, nadalje suzuje arterije koje su ionako već sužene radi ateroskleroze i tako dodatno smanjuje dotok krvi u tkiva. Pušenje također povećava sklonost zgrušavanja krvi i rizik periferne arterijske bolesti, koronarne arterijske bolesti, moždanog udara i zatvaranja arterijskih premosnica (bypass) nakon operacije.

Pušačev rizik za nastanak koronarne bolesti je izravno povezan s brojem popušenih cigareta u toku dana. Ljudi koji prestanu pušiti imaju samo polovinu rizika ljudi koji su nastavili pušiti, bez obzira koliko su dugo pušili prije prestanka.

TABLICA 26-1

Što je arterioloskleroza?

Arterioloskleroza je rjeđi oblik arterioskleroze koji primarno zahvaća unutarnji i srednji sloj stijenke malih mišićnih arterija (arteriola). Ta se bolest javlja uglavnom u ljudi koji imaju visoki krvni tlak.

Prestanak pušenja također smanjuje rizik od smrti nakon operacije premoštenja na koronarnim arterijama ili nakon preboljelog srčanog udara. Nadalje, prestanak pušenja smanjuje rizik od smrti u onih koji imaju aterosklerozu na drugim arterijama osim arterija srca i mozga.

Ukratko, najbolje liječenje ateroskleroze predstavlja prevencija. Kada ateroskleroza postane tako izražena da uzrokuje komplikacije, liječnik treba liječiti nastale komplikacije―anginu pektoris, srčani udar, nepravilni srčani ritam, zatajenje srca, zatajenje bubrega ili zatvorene periferne arterije.