Bol

Kada mišić ne dobiva dovoljno krvi (stanje zvano ishemija), nedovoljna količina kisika i previše nakupljenih otpadnih produkata izazivaju bol poput grčeva. Angina, stiskanje i osjećaj pritiska u prsnom košu su posljedica nedovoljne opskrbe krvlju srčanog mišića. Tip i jačina boli, kao i osjećaj neugode značajno se razlikuju od osobe do osobe. Neki ljudi s nedovoljnom opskrbom krvi uopće nemaju bolove (stanje zvano tiha ili nijema ishemija).

Ako je dotok krvi u ostale mišiće premalen, posebno u listove nogu, ljudi obično osjećaju stiskanje i opterećujuću bol u mišiću tijekom fizičkog napora (klaudikacije)

Perikarditis, upala ili ozljeda opne koja obavija srce (perikard), izaziva bol koja se pogoršava pri ležanju a popušta pri sjedenju i naginjanju naprijed. Tjelesna aktivnost ne pojačava bol. Udisanje ili izdisanje može pojačati ili smanjiti bolove jer se može pojaviti pleuritis, upala opne koja obavija pluća (pleura).

Kad se arterija počinje cijepati (disekcija) ili pukne (ruptura) može se osjetiti oštra bol, koja se pojavljuje i prolazi sasvim brzo, neovisno o tjelesnoj aktivnosti. Ponekad velike arterije mogu biti ozlijeđene, pogotovo aorta. Rastegnuti, napuhnuti dio aorte (aneurizma) može naprsnuti, ili unutarnja ovojnica može napuknuti, omogućavajući krvi da prodre između slojeva aorte (disekcija aorte). Ta događanja izazivaju naglu i jaku bol, koja se može pojaviti i nestati ostavljajući u arteriji oštećenja kao razderotine ili može doći do istjecanja krvi izvan normalnih putova. Bol koja potiče od aorte osjeća se u stražnjem dijelu vrata, između lopatica, u donjem dijelu leđa ili u trbuhu.

Valvula između lijeve pretklijetke i lijeve klijetke može se izbočiti natrag u lijevu pretklijetku za vrijeme kontrakcije lijeve klijetke (prolaps mitralne valvule). Osobe s tim stanjem obično imaju kratke epizode probadajuće boli. Bol se obično javlja ispod lijeve dojke, a ne ovisi o položaju i tjelesnoj aktivnosti.