Sunčevo svjetlo i oštećenje kože

Koža štiti ostatak tijela od sunčevih zraka―izvor ultraljubičastog (UV) zračenja može oštetiti stanice. Kratka prekomjerna izloženost uzrokuje sunčane opekline. Dugotrajnijom izloženošću sunčevu svjetlu najpovršniji sloj kože (epidermis) zadebljava, a stanice koje proizvode pigment (melanociti) povećavaju proizvodnju pigmenta (melanin), koji daje koži boju. Melanin, prirodna zaštitna tvar, upija energiju ultraljubičastih zraka i sprječava zrake od prodiranja dublje u tkiva.

Opasnosti nevidljivoga sunčeva svjetla

Sunce isijava energiju različitih valnih duljina; npr. žuto svjetlo ima veću valnu duljinu od plavoga svjetla. Ultraljubičaste (UV) valne duljine su kraće od valnih duljina vidljivoga svjetla i mogu oštetiti živo tkivo. Na sreću ozonski sloj zemljine gornje atmosfere odfiltrira najopasnije UV valne duljine, ali nešto UV svjetla, uglavnom u A (UVA) i B (UVB) područjima valne duljine dopire do zemlje i može uzrokovati oštećenje kože.

Odlike i količina UV svjetla razlikuju se ovisno o godišnjem dobu, vremenu i zemljopisnom smještaju. Zbog načina na koji se svjetlo nagiba kroz atmosferu u različitim dijelovima dana u umjerenim zonama izlaganje kože je manje opasno prije 10 sati ujutro i nakon 3 sata poslijepodne. Moć oštećenja je veća u višim visinama gdje je zaštitni atmosferski sloj tanji.

Još jedna napomena: količina UV svjetla koja dopre do zemljine površine je u porastu, naročito u sjevernim širinama. To je zbog toga što kemijske reakcije između ozona i klorofluorougljik (kemijski spojevi u hladnjacima i potisni plinovi u sprejevima) iscrpljuju zaštitni ozonski sloj pa atmosferski sloj postaje tanji i na nekim mjestima dolazi do nastanka tzv. ozonskih rupa.

MSD medicinski priručnik za pacijente

Osjetljivost na sunčevo svjetlo razlikuje se s obzirom na rasu, prethodnu izloženost i boju kože, ali je svatko u određenoj mjeri ranjiv (osjetljiv). Kako tamnoputi ljudi imaju više melanina, otporniji su na štetne učinke sunca kao što su sunčeve opekline, prerano starenje kože i rak kože. Albini nemaju u koži melanina, ne mogu uopće pocrnjeti i teško se opeku čak pri maloj izloženosti suncu. Ukoliko se albini ne zaštite od sunca, dobit će u ranoj dobi rak kože. U ljudi s vitiligom, postoje mjesta na koži koja ne proizvode melanin pa se zbog toga mogu teško opeći.