Poremećaji kolesterola i drugih masti

Masti, zvane i lipidi, su tvari bogate energijom koje služe kao glavni izvor goriva za metaboličke procese u tijelu. Masti se dobivaju iz hrane ili se stvaraju u tijelu, najviše u jetri, a mogu se pohraniti u masnim stanicama za buduću uporabu. Masne stanice osim toga izoliraju tijelo protiv hladnoće i pomažu u zaštiti od ozljeđivanja. Masti su bitni sastojci staničnih membrana, mijelinskih ovojnica koje okružuju živčane stanice i žuči.

Dvije glavne masti u krvi su kolesterol i triglicerid. Masti se pričvrste na neke bjelančevine pa mogu putovati u krvnoj struji; masti kombinirane s bjelančevinama zovu se lipoproteini. Većina lipoproteina su kilomikroni, lipoproteini vrlo niske gustoće (VLDL―kratica od engl. very low density lipoproteins), lipoproteini niske gustoće (LDL―kratica od engl. lowdensity proteins) i lipoproteini visoke gustoće (HDL―kratica od engl. highdensity lipoproteins).

Svaka vrsta lipoproteina ima drugačiju svrhu i razgrađuje se i izlučuje na donekle različit način. Na primjer, kilomikroni potječu iz crijeva i nose neke vrste probavljene masti iz crijeva u krvnu struju. Niz enzima tada izvlači mast iz kilomikrona za korištenje kao energiju ili za pohranjivanje u masne stanice. Na kraju, preostali kilomikron uvelike lišen svoje masti (triglicerid) uklanja se iz krvne struje uz pomoć jetre.

TABLICA 139-1

Uzroci visoke razine masti

Kolesterol

Trigliceridi

Prehrana bogata zasićenim mastima i kolesterolom

Višak kalorija u prehrani

Ciroza

Akutna zloporaba alkohola

Slabo kontrolirana šećerna bolest

Teška nekontrolirana šećerna bolest

Slabo aktivna štitnjača

Zatajenje bubrega

Preaktivna hipofiza

Neki lijekovi

Zatajenje bubrega

• Estrogeni

Porfirija

• Peroralni kontraceptivi

Nasljeđe

• Kortikosteroidi

• Tiazidski diuretici (do neke mjere)

Nasljeđe

Tijelo upravlja razinama lipoproteina na nekoliko načina. Jedan način je smanjivanje sinteze lipoproteina i njihova ulaza u krvnu struju. Drugi je povećanjem ili smanjenjem količine kojom se lipoproteini uklanjaju iz krvi.

Nenormalne razine masti koje se kreću u krvnoj struji, naročito kolesterol, mogu dovesti do dugotrajnih problema. Opasnost od ateroskleroze i koronarne bolesti ili bolesti karotidnih arterija (pa zato i rizik od srčanog ili moždanog udara) u osobe se povećava s povećanjem razine ukupnog kolesterola. Niske razine kolesterola su zbog toga u pravilu bolje nego visoke, premda i izvanredno niske razine kolesterola mogu biti nezdrave. Idealna razina ukupnog kolesterola je vjerojatno 140 do 200 miligrama kolesterola na decilitar krvi (mg/dl) ili manje. Opasnost od srčanog napadaja (infarkta) se više nego podvostručava kada se razina ukupnog kolesterola približi 300 mg/dl.

Sav kolesterol ne povisuje rizik od srčane bolesti. Kolesterol što ga nosi LDL (takozvani loši kolesterol) povećava rizik; kolesterol što ga nosi HDL (takozvani dobri kolesterol) snizuje rizik i djeluje povoljno. Idealno, razine LDL kolesterola bi morale biti ispod 130 mg/dl, a razine HDL kolesterola iznad 40 mg/dl. Razina HDL bi morala iznositi više od 25% ukupnog kolesterola. Razina ukupnog kolesterola je manje važna kao čimbenik rizika za srčanu bolest ili moždani udar nego odnos ukupnog kolesterola prema HDL kolesterolu ili odnos LDL prema HDL.

Nije sigurno povisuju li visoke razine triglicerida rizik od srčane bolesti ili moždanog udara. Razine triglicerida u krvi iznad 250 mg/dl smatraju se nenormalnima, ali ne čini se da bi visoke razine jednako povećavale rizik od ateroskleroze ili koronarne arterijske bolesti. Međutim, izvanredno visoke razine triglicerida (iznad 800 mg/dl) mogu dovesti do pankreatitisa.