Gastroenteritis

Gastroenteritis je općeniti pojam za skupinu bolesti koje su obično uzrokovane infekcijom, a dovode do simptoma kao što su gubitak apetita, mučnina, povraćanje, blagi do teški proljev, grčevi i neugoda u želucu. Zajedno s tjelesnim tekućinama gube se elektroliti, naročito natrij i kalij. Za odraslu osobu uglavnom neugoda, ali za vrlo bolesnu, vrlo mladu ili staru, elektrolitska neravnoteža može dovesti do po život opasne dehidracije.

Uzroci

Epidemije proljeva dojenčadi, djece i odraslih obično uzrokuju mikroorganizmi koji se šire vodom ili hranom, općenito nakon što se zagade zaraznim izmetinama. Infekcije se mogu prenositi i od osobe na osobu, naročito ako netko ima proljev, a ne pere pomno ruke nakon stolice. Infekcije jednom vrstom bakterija zvanima salmonele (Salmonella) mogu se steći od ljudi koji dodiruju gmazove, kao što su kornjače ili iguana, a onda stavljaju prste u usta.

Neke bakterije proizvode otrove koji su uzrok da stanice u crijevnoj stijenci luče elektrolite i vodu. Jedan takav otrov je odgovoran za vodenasti proljev koji je simptom kolere. Otrov koji proizvodi obična bakterija Escherichia coli (E. coli) može uzrokovati putnički proljev i epidemije proljeva u bolničkim sobama za dojenčad.

Neke bakterije kao što su neki sojevi E. coli, Campylobacter, Shigella (šigela) i Salmonella (salmonela) [uključujući tip koji uzrokuje tifus] ulaze u crijevnu stijenku. Oštećuju stanice uzrokujući sićušne vrijedove koji krvare i omogućuju znatan gubitak tekućine koja sadrži bjelančevine, elektrolite i vodu.

Osim bakterija, gastroenteritis uzrokuju i neki virusi, kao što su virus Norwalk i koksaki. Tijekom zime u umjerenoj klimi rotavirusi uzrokuju najveći broj proljeva dovoljno jakih da se malu djecu i onu veću pošalje u bolnicu. Infekcije enterovirusom i adenovirusom mogu zahvatiti pluća kao i želudac i crijevo.

Neki crijevni paraziti, naročito Giardia lamblia, pričvrste se ili uđu u crijevnu sluznicu i uzrokuju mučninu, povraćanje, proljev i općeniti osjećaj bolesti. Bolest koja nastaje zove se giardijaza , češća je u hladnoj klimi, kao što je u Stjenovitom gorju (Rocky Mountains), sjevernim dijelovima SADa i sjevernoj Europi. Ako bolest postane stalna (kronična) može onemogućiti tijelu da apsorbira hranjive tvari, a to se stanje naziva malapsorpcijski sindrom. Drugi crijevni parazit, nazvan Cryptosporidium, uzrokuje vodenasti proljev koji je katkada popraćen grčevima u trbuhu, mučninom i povraćanjem. U inače zdravih ljudi bolest je obično blaga, ali u onih s oslabljenim imunološkim sustavom infekcija može biti teška ili čak smrtna. I Giardia i Cryptosporidium se najčešće stječu pijenjem zagađene vode.

Gastroenteritis može nastati jedenjem kemijskih otrova u plodovima mora, biljkama kao što su gljive i krumpir ili u zagađenoj hrani. Isto tako nepodnošljivost laktoze―nemogućnost probavljanja i apsorbiranja mliječnog šećera (laktoza)―može uzrokovati gastroenteritis. Simptomi, koji se često pojavljuju nakon pijenja mlijeka, ponekad se pogrešno smatraju alergijom na mlijeko. Nehotično uzimanje teških metala kao što su arsen, olovo, živa ili kadmij u vodi ili hrani može naglo uzrokovati mučninu, povraćanje i proljev. Grčeve u trbuhu i proljev mogu uzrokovati mnogi lijekovi uključujući antibiotike.

Simptomi

Vrsta i težina simptoma ovise o tipu i količini unesenih mikroorganizama ili otrova. Simptomi su različiti i u odnosu na otpornost osobe prema bolesti. Simptomi često počinju naglo―ponekad dramatično―gubitkom apetita, mučninom ili povraćanjem. Može doći do krulenja u crijevima, grčeva u trbuhu i proljeva sa ili bez vidljivih primjesa krvi i sluzi. Crijevne vijuge mogu biti bolno rastegnute plinom. Osoba može imati povišenu temperaturu, općenito se osjećati bolesnom i imati bolove u mišićima i izrazitu iscrpljenost.

Teško povraćanje i proljev mogu dovesti do izrazite dehidracije i jakog sniženja krvnog tlaka (šok). Bilo prekomjerno povraćanje bilo proljev mogu uzrokovati jaki gubitak kalija što dovodi do sniženja razine u krvi (hipokalijemija). Može doći i do niske razine natrija u krvi (hiponatrijemija), naročito ako osoba nadomješta izgubljenu tekućinu pijenjem tekućina koje sadrže malo soli ili ih uopće ne sadrže, kao što su voda ili čaj. Sva su ta stanja poremećene ravnoteže potencijalno ozbiljna.

Dijagnoza

Dijagnoza gastroenteritisa je obično jasna iz samih simptoma, ali uzrok često nije. Ponekad drugi obiteljski članovi ili suradnici su nedugo bili bolesni sa sličnim simptomima. U drugim slučajevima, osoba može ući u trag bolesti preko nedovoljno kuhane, pokvarene ili zaražene hrane kao što je majoneza ostavljena predugo izvan hladnjaka ili sirovi plodovi mora. Nedavno putovanje, naročito u neke strane zemlje može također biti putokaz.

Ako su simptomi teški ili traju duže od 48 sati, u laboratoriju se mogu ispitati uzorci stolice na bijele krvne stanice i bakterije, viruse ili parazite. Pomoć u otkrivanju uzroka mogu dati i laboratorijske pretrage povraćenog sadržaja, hrane ili krvi.

Ako simptomi potraju više od nekoliko dana liječnik treba napraviti pregled debelog crijevo kolonoskopom (savitljiva cijev za promatranje) kako bi ustanovio ima li osoba bolest kao što je ulcerozni kolitis ili amebna dizenterija (amebijaza).

Liječenje

Obično je jedino liječenje koje je potrebno u slučaju gastroenteritisa uzimanje dovoljno tekućina. Čak i osoba koja povraća treba piti male gutljaje tekućina, jer one popravljaju dehidraciju što opet zauzvrat može zaustaviti povraćanje. Ako je povraćanje produljeno ili osoba postane jako dehidrirana, mogu biti potrebne intravenske tekućine i elektroliti. Budući da djeca mogu brže dehidrirati, treba im davati tekućine sa zadovoljavajućom mješavinom soli i šećera. Za rehidraciju je dobra svaka komercijalno dostupna tekućina. Međutim, za djecu s proljevom nisu prikladne tekućine koje se obično daju, npr. pića koja sadrže CO2, čajevi, sportska pića ili voćni sokovi. Ako je povraćanje teško, liječnik može dati injekciju ili propisati supozitorij.

Čim se simptomi počnu popravljati osoba može postupno uzimati blagu hranu kao što su kuhane žitarice, banane, riža, jabučni sok i preprženi kruh. Ako prilagođena prehrana ne ukloni proljev unutar 12 do 24 sata, a u stolici nema krvi što bi ukazivalo na ozbiljniju bakterijsku zarazu, mogu se dati lijekovi kao što su difenoksilat, loperamid ili bizmutov subsalicilat.

Budući da antibiotici mogu izazvati proljev i potpomagati rast mikroorganizama otpornih na antibiotike, oni su rijetko kada prikladni, čak kada gastroenteritis uzrokuje poznata bakterija. Međutim, antibiotike se može uzimati kada su uzrok neke bakterije kao što su Campylobacter, Shigella i Vibrio cholerae.