Poremećaji prehrane

Prema svjetskim podacima malnutricija (pothranjenost) je vodeći uzrok smrti i teških bolesti u djece. Pothranjenost može biti posljedica nedostatnog ili neprimjerenog unosa hrane, ali i nesposobnosti apsorpcije hrane ili iskorištavanja njezinih metabolita. Malnutricija se može razviti i kada je značajno povećana potreba za esencijalnim metabolitima, kao npr. za vrijeme stresa, teških infekcija, ranjavanja ili teških bolesti.

Jedan od najozbiljnijih oblika malnutricije jest proteinskoenergijska malnutricija. Razvija se u novorođenčadi i dojenčadi ukoliko je prehrana na prsima ili drugim mliječnim proizvodima neodgovarajuća. Taj tip malnutricije je relativno čest u zemljama u razvoju; u industrijskim zemljama se može razviti blaži oblik te malnutricije u siromašnim slojevima pučanstva.

Liječnik je dužan kao dio rutinske brige o djetetu upitati roditelje o načinu djetetove prehrane i eventualne netolerancije hrane, te istražiti ima li dijete znakove prehrambene manjkavosti ili poremećaja koji su vezani uz prehranu, kao što su npr. malapsorpcija, bubrežne bolesti, proljev i metaboličke genetske bolesti. Liječnik mjeri tjelesnu težinu i visinu djeteta uspoređujući je s vrijednostima normale u priručnim krivuljama ili tablicama. Ukoliko se sumnja na pothranjenost dijagnozu valja potvrditi pretragama krvi i mokraće, te mjerenjem razine hranjivih sastojaka.

Neki poremećaji uslijed manjka (deficijencija) određenih vitamina su rijetki kod djece u razvijenim zemljama. Najčešće dolazi do manjka vitamina E, vitamina K i vitamina C (dojenački skorbut) ili do manjka esencijalnih masnih kiselina.