Poliarteritis nodoza

Poliarteritis nodoza je bolest u kojoj su dijelovi srednje velikih arterija upaljeni i oštećeni što smanjuje dotok krvi u organe koje opskrbljuju.

Ova bolest je često kobna ako se ne liječi primjereno. Bolest se obično javlja između 40. i 50. godine života, ali se može javiti u bilo kojoj dobi. U muškaraca se javlja tri puta češće nego u žena.

Uzrok je nepoznat, ali bolest može nastati kao rekcija na lijekove ili cjepiva. Virusne i bakterijske infekcije ponekad su okidač za upalu, ali najčešće se ne može utvrditi niti događaj niti tvar koja je mogla biti okidač.

Simptomi

Bolest na početku može biti blaga, ali postaje kobna za nekoliko mjeseci, ili se razvija postupno kao kronična bolest. Bolešću može biti zahvaćen bilo koji organ ili više organa u tijelu; simptomi ovise o pogođenom organu. Poliarteritis nodoza često nalikuje drugim bolestima u kojima se javlja upala krvnih žila (vaskulitis). Jedna takva bolest je ChurgStraussov sindrom, koji za razliku od ove bolesti uzrokuje astmu. Najčešći rani znak bolesti je vrućica. Bol u trbuhu, ukočenost i trnjenje šaka i stopala, slabosti, gubitak tjelesne težine mogu se također pojaviti na početku bolesti. U tri četvrtine ljudi koji imaju poliarteritis nodoza javlja se oštećenje bubrega koje uzrokuje povišeni krvni tlak, oticanje uslijed zadržavanja vode u tijelu, i stvaranje malo (oligurija) ili ništa urina (anurija). Kad su zahvaćene krvne žile probavnog sustava dijelovi crijeva se mogu probiti uzrokujući infekciju u trbuhu (peritonitis), jaku bol, krvavi proljev i visoku temperaturu. Bol u prsnom košu i srčani udar (infarkt srca) nastaju kao posljedica opterećenja krvnih žila srca. Ako su zahvaćene krvne žile mozga bolesnik može imati glavobolje, konvulzije ili halucinacije. Jetra može biti jako oštećena. Bol u mišićima i zglobovima je uobičajena, a zglobovi mogu biti zahvaćeni upalom. Krvne žile u koži mogu biti uzdignute i nepravilnog oblika na dodir, a ponekad nastaju ulkusi (ranice) na koži iznad njih

Dijagnoza i liječenje

Niti jedan krvni test ne može potvrditi dijagnozu poliarteritis nodoze. Liječnici posumnjaju na ovu bolest kad se simptome i laboratorijske nalaze ne može obrazložiti na drugačiji način. Također, na ovu bolest je potrebno posumnjati ako se vrućica i neurološki simptomi kao što su ukočenost, trnci ili paraliza jave u muškaraca srednjih godina koji su do tada bili zdravi. Dijagnoza se može potvrditi biopsijom zahvaćenih krvnih žila. Ponekad je potrebna biopsija jetre i bubrega. Rendgenska snimka nakon uštrcavanja kontrasta (arteriogram) može prokazati nenormalnosti krvnih žila. Bez liječenja samo 33% ljudi preživi 1 godinu; 88% umire unutar 5 godina. Agresivno liječenje katkad može spriječiti smrtni ishod. Potrebno je prekinuti uzimanje bilo kojih lijekova koji mogu ubrzati bolest. Visoke doze kortikosteroida, kao što je prednizon, mogu spriječiti pogoršanje stanja i u trećine ljudi dovesti do razdoblja bez simptoma. Budući da je potrebno dugotrajno liječenje kortikosteroidima, doza se smanjuje kako se simptomi povlače. Ako kortikosteroidi ne smanjuju upalu potrebno ih je zamijeniti ili kombinirati s drugim lijekovima koji svladavaju imunološki sustav (imunosupresivni lijekovi), kao što je ciklofosfamid. Druga terapija, kao npr. liječenje visokog krvnog tlaka, potrebna je da bi se spriječilo oštećenje unutrašnjih organa.

Unatoč liječenju nekoliko vitalnih organa može otkazati ili oslabljenje krvne žile mogu puknuti. Bubrežna bolest je obično uzrok smrti. Mogu se pojaviti kobne infekcije, jer tijelo zbog dugotrajne terapije kortikosteroidima i imunosupresivima nije sposobno odgovoriti na njih.